Ilustracija: HGSS

PROČELNIK Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić danas je nakon višednevne vrlo iscrpljujuće potrage za slovenskim planinarom Miroslavom Podjedom komentirao zahtjevnu potragu. Također je kritizirao nadležni zakon kojim se propisuju odgovornosti HGSS-a, ali ne i obveze turista i posjetitelja na pridržavanje naputaka i upozorenja za sigurno ponašanje. "Najlakše bi bilo reći kako je u ovom slučaju jedini krivac smrtno stradali turist, no HGSS kao dobar poznavatelji svjetske struke mora upozoriti da i Hrvatska mora konačno prepoznati i neke svoje propuste", istaknuo je.

> Nakon pet dana iscrpljujuće potrage HGSS pronašao tijelo nestalog slovenskog turista

"Kako locirati mjesto nesreće na velikom, nepreglednom i vrlo opasnom prostoru, najčešće pri nesnosnim vrućinama kada ni ljudi ni psi ne mogu učinkovito funkcionirati duže vrijeme?"

"Sveti Ilija izuzetno je atraktivna turistička destinacija mnogih posjetitelja ovog kraja. U posljednjih desetak godina ovo je peti fatalni ishod planinarenja na Svetom Iliji. U svim slučajevima radilo se o ljudima koji su se sami uputili u planinu, podcijenivši moguće opasnosti i koji su na nepoznatom mjestu skrenuli s puta. Kako je objasnio Prizmić, zbog toga su ovakve potrage u pravilu vrlo iscrpljujuće i višednevne, jer pred spasioce postavljaju nemogući problem: Kako locirati mjesto nesreće na velikom, nepreglednom i vrlo opasnom prostoru, najčešće pri nesnosnim vrućinama kada ni ljudi ni psi ne mogu učinkovito funkcionirati duže vrijeme?

Nesreće sa smrtnim ishodima na Svetom Iliji bile su gotovo redovite sve do prije šest godina. Ova nesreća je prva nakon što je HGSS u međuvremenu kvalitetno uredio i označio staze, osposobio potencijalni vodički kadar i napravio helidrom za potrebe spašavanja na planini. Na Svetom Iliji su napravljena i obnovljena i dva skloništa, pa se može reći da bi broj nesreća, da nema ovog obimnog preventivnog djelovanja, zasigurno bio znatno veći. "O tom problemu HGSS kao nacionalni nositelj sigurnosti na takvim prostorima već desetljećima uporno upozorava. Prostori u prirodi, posebno obalne planine, sve više privlače turiste iz cijelog svijeta, ali i građane Hrvatske. Globalni trendovi i statistika ukazuju da ljudi sve više traže i koriste takve prostore u prirodi. To je veliki potencijal i hrvatskog turizma, no sa sobom nosi i neke sigurnosne rizike koje treba otkloniti", napominje Prizmić.

"Dok se ne promijeni zakon, HGSS ostaje samo mogućnost da u ovakvim iscrpljujućim akcijama pokušava umanjiti posljedice koje su se već dogodile te da i dalje jalovo apelira na sigurno ponašanje "

"HGSS u granicama svojih materijalnih i zakonskih mogućnosti aktivno radi na unapređenju sigurnosti, no ne može sve sam. U Zakonu o HGSS-u iz 2006. godine, HGSS je dobio odgovornosti, no izostale su neke odredbe i javne ovlasti koje bi obvezale turiste i posjetitelje tih prostora na pridržavanje naputaka i upozorenja HGSS-a i sigurno ponašanje. Također bi se tim zakonom trebala urediti kvalificiranija suradnja u vezi sigurnosti tih prostora između davatelja takvih turističkih usluga, turističke i lokalne zajednice te HGSS-a. Bez toga nema učinkovite sigurnosti i preventive, ali ni mogućnosti da se sigurnost financira kao turistički proizvod", piše pročelnik HGSS-a.

"Najlakše bi bilo reći kako je u ovom slučaju jedini krivac smrtno stradali turist, no HGSS kao dobar poznavatelji svjetske struke mora upozoriti da i Hrvatska mora konačno prepoznati i neke svoje propuste. Nakon toga moći će imati i koristi od takvih turista, kao što je imaju druge države koje praktički žive od njih jer su prepoznale mogućnosti, a ne samo probleme i neprilike kao sada. Tada će i prevencija biti učinkovitija, usluga uređenija, a bez toga nemoguća je naplata troškova ovakvih spašavanja, niti sankcioniranje nesigurnih ponašanja pa svi imaju štete. Dok se ovo vrlo zahtjevno, ali i perspektivno područje javnih potreba ne uredi izmjenama zakona o HGSS-u i drugim propisima, HGSS-u ostaje samo mogućnost da u ovakvim iscrpljujućim akcijama pokušava umanjiti posljedice i štete koje su se već dogodile, te da i dalje jalovo apelira na sigurno ponašanje turista i hrvatskih građana", apelira Vinko Prizmić.

Odlično pripremljeni volonteri koji spašavaju živote na svim terenima i po svim vremenskim uvjetima

Hrvatska gorska služba spašavanja dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera, specijalizirana za spašavanje u planinama, stijenama, speleološkim objektima i drugim nepristupačnim mjestima kada pri spašavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti opremu za spašavanje u planinama.

Služba okuplja najistaknutije hrvatske penjače koji se tijekom školovanja koje u prosjeku traje tri godine obučavaju za najsloženije akcije spašavanja, bez obzira na vrstu terena ili vremenske uvjete. Školovanju pristupaju isključivo na preporuku više članova HGSS-a, a na složenom završnom ispitu za naslov gorskog spašavatelja moraju znati odgovoriti na sva postavljena teoretska i praktična pitanja.

Tijekom šezdesetak godina postojanja HGSS je izveo više od pet tisuća akcija spašavanja i sve su izvedene uspješno, bez pogreške i sigurno.