Proruski separatisti zatočili OESS-ove promatrače: "Drže ih u nehumanim uvjetima"
Ilustracija: YouTube (Ukraine News One)
PRORUSKI separatisti na istoku Ukrajine optužili su u subotu otete promatrače Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da su "špijuni NATO-a" i izjavili su da će biti oslobođeni samo u razmjeni zarobljenika. "Jučer smo uhvatili špijune NATO-a", rekao je Denis Pušilin, samoproglašeni čelnik neovisne republike Donjecka. "Oni neće biti pušteni na slobodu. Bit će razmijenjeni za naše zarobljenike", kazao je ispred sjedišta službe sigurnosti (SBU) u Slavjansku, uporištu pobunjenika na istoku Ukrajine.
Naoružani separatisti u istočnom ukrajinskom gradu Slavjansku oteli su u petak autobus s međunarodnim promatračima OESS-a. Otmičari drže skupinu od sedam predstavnika OESS-a i pet pripadnika ukrajinskih oružanih snaga u zgradi Agencije za državnu sigurnost (SBU) u Slavjansku, koji je pod okupacijom proruskih separatista, priopćilo je u petak poslijepodne ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova.
Međutim, kasnije u petak se oglasila njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen koja je izjavila da su proruski separatisti uhitili i zadržali trinaest promatrača OESS-a.
"Još ne znamo pojedinosti, ali se čini da je uhićeno 13 inspektora OESS-a, među kojima je četvero Nijemaca", rekla je u audioporuci ministrica, koja boravi u posjetu Africi i Libanonu, a prenijelo je njezino ministarstvo.
"Jednom zatočenom promatraču treba hitna njega, a separatisti ne puštaju ukrajinsku medicinsku pomoć"
Jedan od zatočenih promatrača Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koje su u petak zatočili proruski separatisti u istočnoukrajinskom gradu Slavjansku, treba hitnu medicinsku njegu, objavili su u subotu službeni ukrajinski izvori.
"Danas službene predstavnike OESS-a drže u nehumanim uvjetima", objavila je u priopćenju na svojoj internet stranici ukrajinska služba sigurnosti.
"Među zatočenima je i osoba koja treba hitnu medicinsku pomoć", navodi se u priopćenju u kojemu se dodaje da su ukrajinske službe sigurnosti bile spremne osigurati medicinsku pomoć, no separatisti su to odbili.
"Teroristi planiraju upotrijebiti otete kao ljudski štit", dodaje se u priopćenju u kojem se navodi da je zadržavanje promatrača bilo planirano i koordinirano s ruskim državljaninom za kojega Kijev tvrdi da je operativac ruske tajne službe. Rusija pak opovrgava da ima bilo kakvih svojih snaga ili agenata u istočnoj Ukrajini.
"Rusija će učiniti sve što može kako bi separatisti pustili promatrače"
Rusija će učiniti sve što je u njezinoj moći da ishodi oslobađanje promatrača OESS-a otete na istoku Ukrajine, rekao je u subotu ruski predstavnik pri toj međunarodnoj organizaciji.
"Mislimo da ti ljudi moraju biti pušteni što je prije moguće", rekao je Andrej Kelin za rusku agenciju RIA Novosti.
"Kao članica OESS-a, Rusija će poduzeti sve moguće mjere u tom slučaju", dodao je.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier intervenirao je kod ruskog kolege Sergeja Lavrova da pomogne u oslobađanju promatrača, objavilo je u subotu njemačko ministarstvo vanjskih poslova.
Nove sankcije SAD-a i EU-a
SAD i Europska unija u ponedjeljak očekuju nametanje novih sankcija pojedinim Rusima kao rezultat navodnih napora Moskve da destabilizira istočni dio Ukrajine, objavio je Reuters pozivajući se na dobro obaviješten izvor.
Reutersov izvor, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, kazao je da EU planira sankcionirati 15 ranije neidentificiranih pojedinaca te da se usredotočila na one koje smatra odgovornima za nemire u Ukrajini.
Sjedinjene Države bi, dodao je, trebale sankcionirati "pojedince i entitete" sa svog popisa koji, kako se očekuje, uključuje i osobe bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
U konačnici američki i europski popisi će se preklapati, ali neće biti identični.
Izvor je kazao da je jedino što bi EU i SAD moglo odvratiti od novih sankcija nagli preokret u postupcima proruskih separatističkih pokreta u istočnoj Ukrajini.
I G7 uvodi sankcije Rusiji
Čelnici skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) dogovorili su se u subotu da će hitno uvesti nove sankcije Rusiji zbog ukrajinske krize, kaže se u priopćenju. "Dogovorili smo se hitno nametnuti dodatne sankcije Rusiji", kaže se u priopćenju objavljenom u Seulu.
Po jednom američkom dužnosniku, svaka zemlja G7 odlučit će sama koje ciljane sankcije će provesti, a, iako će mjere biti koordinirane, one ne moraju nužno biti identične. Sankcije se mogu uvesti pojedincima ili kompanijama koje imaju utjecaj u specifičnim sektorima ruske ekonomije, kao što su energetika i bankarstvo.
"S obzirom na hitnost da se zajamči da sljedeći mjesec na ukrajinskim predsjedničkim izborima bude provedeno mirno demokratsko glasovanje koje će biti uspješno, dogovorili smo se hitno djelovati kako bismo ojačali ciljane sankcije i mjere", nastavlja se u priopćenju G7. Priopćenje pozdravlja suzdržanost kojom je nova vlada u Kijevu reagirala na naoružane proruske separatiste koji su zauzeli službene zgrade na istoku Ukrajine. "S druge strane, Rusija nije poduzela nikakvu konkretnu akciju kojom bi provela sporazum iz Ženeve", kaže priopćenje. "Ona nije javno poduprla sporazum, nije osudila akcije separatista koji žele destabilizirati Ukrajinu, nije ni pozvala naoružane militante da mirno napuste zgrade vlade koje su okupirali i polože oružje".
U priopćenju se zaključuje da G7 čvrsto osuđuje ruske pokušaje da anektira Krim i Sevastopolj, "što ne priznajemo". Sjedinjene Države i Europska unija trebale bi u ponedjeljak ujutro objaviti svoje mjere. Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u petak s europskim vođama o novim sankcijama Rusiji, kazavši da je potrebno brzo djelovati, rekao je novinarima dužnosnik američke službe sigurnosti Beh Rhodes u zrakoplovu Air Force One, dok je Obama letio iz Južne Koreje prema Maleziji, trećoj postaji njegove azijske turneje.
Rusija još ne zna hoće li priznati ukrajinske izbore
Rusija još nije odlučila hoće li priznati ukrajinske predsjedničke izbore sazvane za 25. svibnja, rekao je ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin za subotnji broj lista Komsomolskaja Pravda. "Mi ćemo nadzirati njihov tijek", rekao je. "Ako tenkovi budu pucali, tada je, naravno, priznavanje apsurdno. Ali, zasad, nećemo davati nikakve kategorične izjave i zaključke unaprijed".
Čurkin je također rekao da je moguće da se izbori uopće ne održe. On smatra, kako kaže u razgovoru za list, da vlast u Kijevu mora poduzeti prvi korak kako bi se implementirao dogovor iz Ženeve od 17. travnja "jer se oni smatraju vladom".
"Oni moraju učiniti više od onih koji prosvjeduju u istočnoj Ukrajini: razoružati Desni sektor, osloboditi okupirane javne zgrade. Ali najvažnije je započeti dijalog s istokom. Dosad se nisu pomakli", rekao je.
Zapadne vlade optužuju pak Rusiju da nije učinila ništa prema provedi sporazuma koji kaže da ilegalne oružane skupine moraju biti razoružane, a ilegalno okupirane zgrade napuštene.
Pentagon: Rusi ulijetali u ukrajinski zračni prostor
Nešto prije toga glasnogovornik Pentagona pukovnik Steve Warren izjavio je da su ruske letjelice u posljednja 24 sata u nekoliko navrata ulijetale u ukrajinski zračni prostor. "Mogu potvrditi da su u nekoliko slučajeva u posljednja 24 sata ruske letjelice ulazile u zračni prostor Ukrajine", kazao je Warren u petak Reutersu, ne navodeći detalje.
Ta agencija prenosi i da je Warren pozvao Moskvu da poduzme "trenutne korake na deeskalaciji situacije". I još neke svjetske agencije izvijestile su o upadima u ukrajinski zračni prostor, navodeći kao moguće razloge rusko testiranje ukrajinskih radara ili demonstraciju sile.
Vijest je uslijedila dan nakon što je Pentagon oštro osudio najave Rusije o vojnim vježbama u blizini ukrajinske granice.
Rusija je prije toga pozvala vlasti u Kijevu da prekinu "svako vojno djelovanje" na istoku Ukrajine, dok ukrajinska vojska opkoljava proruske separatiste u Slavjansku, na istoku, ali ih ne napada.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov istaknuo je pak u telefonskom razgovoru s njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom kako svako nasilje u Ukrajini mora prestati, a prije svega "upotreba ukrajinske vojske i naoružanih radikalnih nacionalista u jugoistočnoj Ukrajini".