Foto: FAH

SINDIKATI Vertikale obrazovanja - Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Nezavisni sindikaz zaposlenih u srednjim školama Hrvatske - najavili su u subotu da kreću u organizaciju štrajka zbog izostanka dijaloga s premijerom i Vladom oko povećanja plaća zaposlenih u obrazovanju i znanosti.

Sindikati u priopćenju podsjećaju kako su Vladi postavili zahtjev za povećanjem plaća od 4 posto za zaposlenike u obrazovanju i znanosti, a temeljem povećanja plaća zdravstvenih radnika koje je Vlada ugovorila početkom kolovoza.

Uskoro će objaviti i datum

"Budući da je najavljeni sastanak s premijerom po ovom pitanju izostao i da nije moguće uspostaviti dijalog, Sindikati Vertikale obrazovanja su na danas održanoj sjednici središnjih tijela odlučili da kreću u organizaciju štrajka. Odluka o štrajku donesena je većinom glasova članova središnjih tijela (41 glas za, 8 glasova protiv i 5 suzdržanih)", kažu u priopćenju.

Navode kako će o datumu i modalitetima štrajka odluku donijeti štrajkaški odbor, koji čini predsjedništvo Vertikale sindikata obrazovanja. Priopćenje su potpisali predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić i predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec.

U intervjuu za Media servis, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar osvrnuo se na problem plaća u obrazovnom sektoru te na još neka aktualna pitanja iz tog područja.

Što je s plaćama u prosvjeti, hoće li uskoro doći do povećanja plaća u školstvu kao što ste nedavno naznačili?

"Ja se nadam da hoće. U ovom trenutku nema sredstava. Ovaj trenutak politički nije najsretniji za povećanje plaće prosvjetarima jer je predizborno vrijeme i zapravo s jedne strane stvara opterećenje sljedećoj vladi koja će morati osigurati novce. I zvuči neozbiljno, evo sada ćemo mi povećati plaće, a onda će netko reći da je to predizborni trik. Ja bi apelirao na prosvjetare da se strpe par mjeseci da sljedeća vlada zauzme poziciju i da u tomtrenutku krenemo u neke pregovore. Kada se proračun počne puniti, a vidi se da smo izašli iz recesije. Nešto od tog rasta i dodatnih prihoda sigurno treba usmjeriti u povećanje standarda djelatnika ovog odgojno-obrazovnog sustava".

Kako napreduje reforma kurikuluma, i sami ne bježite od toga da nam je obrazovni sustav preopterećen - činjenicama.

"Upravo zbog toga krenuli smo u tu reformu, krenuli smo dobro. Neki rezultati bit će vidljivi krajem godine. Mi kroz tu refermu želimo napraviti školu u koju će djeca ići s veseljem, osposobljena za cijeloživotno učenje. Ne za reprodukciju nečeg što su naučili, nego za snalaženje u situacijmaa u kojima nikada nisu bili".

Od kada u Hrvatskoj možemo očekivati devetogodišnje osnovnoškolsko školovanje?

"Eksperimentalno smo planirali s 2017. na 2018. krenuti s par škola. To je dugi proces, on neće biti odmah gotov tu je i problem tranzicije s osomogodišnje na devetogodišnju školu. Neki su planovi da šesti razred postane osmi, ali taj model još nije do kraja dorađen. U svakom slučaju to će biti jer Hrvatska je zemlja koja ima najkraće osnovno obrazavanje. Većina drugih europskih zemalja ima devetogodišnje osnovno školovanje".

S početkom nove školske godine na snagu je stupio i novi pravilnik o pedagoškim mjerama,uvažili ste brojne primjedbe sindikata poput pojednostavljivanja "administriranja postupka", vjerujete li da će on bez problema provoditi?

"Vjerujem da hoće. Škole su do sada pedagoške mjere uređivale vlastitim statutima. To nije bilo dobro jer se različito postupilo. Sada smo jasno propisali što su to neprihvatljiva ponašanja. Ja vjerujem da administracije neće biti previše. Koliko ste vi čuli slučajeva da je neko dijete isključeno iz škole. Ja iz svoje prakse nisam čuo da niti jedno. To je korak naprijed. Služi više u svrhu prevencije nego u svrhu kažnjavanja.. Jasno je da će neprimjerena ponašanja biti sankcionirana".

Nije tajna da Hrvatskoj kronično nedostaje škola, očekujete li pomake na tom planu?

"Slabo, naravno da ovisi o sredstvima u recesiji. Nisu bila velika, mi u proračunu možemo sagraditi jednu školu godišnje, to je premalo. Mi ćemo pokušati u sljedećem razdoblju osigurati sredstva. Ambiciozno je reći dovesti sve škole u jednu smjenu, ali bismo morali postići u sljedećem četverogodišnjem razdoblju da nestane pojam te škole koja radi u tri smjene".