Foto: Hina

RUSKA poljoprivredna kompanija EkoNiva nedavno je dobila kredit u iznosu od dvije milijarde rubalja (32 milijuna dolara) kako bi proširila mljekarski dio poslovanja.

To ne bi bilo ništa neuobičajeno, da kreditor nije Središnja banka Rusije, koja je pripremila 100 milijardi rubalja za financiranje poljoprivrednih projekata, piše Bloomberg.

Središnje banke uobičajeno se bave makroekonomskom politikom, a financiranje tvrtki prepuštaju komercijalnim bankama. No sankcije Zapada, zbog agresije na Ukrajinu, tvrtkama su otežale pristup kreditima, stoga im je ruska središnja banka jedina opcija za financiranje.

"Moramo potaknuti ekonomiju dugoročnim, jeftinim kreditima", kaže za Bloomberg Andrey Margolin, ekonomist blizak Vladimiru Putinu.

Rusija ima 358 milijardi dolara deviznih rezervi

Ruska vlada spremna je potrošiti 60 posto imovine državnog fonda čija ukupna vrijednost je 75 milijardi dolara, na financiranje industrijskih i infrastrukturnih projekata te tvrtki. Vlada, odim toga, potiše i središnju banku da poveća svoj program kreditiranja. Središnja banka već je ranije u financijske institucije ubrizgala desetke milijardi dolara, te pomogla naftnoj kompaniji Rosneft da otplati inozemni dug u iznosu od 26 milijardi dolara.

Ruska vlada raspolaže s ukupno 358 milijardi dolara u deviznim rezervama i zlatu. No problem kod korištenja tih rezervi za pomoć gospodarstvu je u tome da su neke kompanije loše vođene, tako da je financiranje tih tvrtki, zapravo, bacanje novca, smatra Bernie Sucher, američki investitor s dugogodišnjim "stažem" u Rusiji.

Sucher podsjeća da je slična situacija bila i 2008. godine, kad je ruska Vlada također pomagala likvidnost ekonomije, umjesto da krizu iskoristi za strukturne reforme.

Ovakvim postuupcima će samo dodatno ojačati utjecaj politike na ekonomiju, koji je već i do sada vrlo jak, kroz loše upravljane državne kompanije, poput Rosnefta.

Rezerve u iznosu od 358 milijardi dolara mogu biti vrlo brzo potrošene. Već su smanjene za 30 posto u odnosu na prošlogodišnji vrhunac, jer je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu.

Ako cijena nafte ostane na 50 dolara, država će morati posegnuti za rezervama kako bi popunila proračun. Na taj naćin mogle bi se istopini rezerve državnog fonda vrijednog 73 milijarde dolara, koji je bio zamišljen kao potpora mirovinskom sustavu, komentirao je za Bloomberg Dmitry Polevoy, glavni ekonomist u ING Bank Eurasia u Moskvi.