Foto: Hina

NAKON što su ukupni plasmani kreditnih institucija proteklih mjeseci u prosjeku bili niži za oko 3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, siječanjski rast plasmana za više od 3 milijarde kuna približno je izjednačio razinu plasmana s onom iz siječnja 2014. (-0,2%). To je najmanji godišnji pad plasmana od srpnja 2012. godine, navodi se u kvartalnoj analizi Hrvatske udruge banaka.

No, zapravo se ne radi o oporavku kreditiranja već je taj rezultat posljedica tečajnih razlika uslijed jačanja švicarskog franka.

Od početka 2014. traje blago usporavanje godišnje stope rasta plasmana državi koje je nastavljeno i početkom 2015. godine Plasmani poduzećima (-3,4%) smanjuju zaostatak u odnosu na prethodnu godinu jer su u siječnju zabilježili blagi rast.

Nema potražnje za kreditima

Pojava male pozitivne stope rasta kod kredita stanovništvu u siječnju nema značaj, jer je posljedica revalorizacije devizno indeksiranih kredita, ponajprije onih vezanih uz švicarski franak čija je vrijednost skočila s 6,37 kuna na kraju prosinca 2014. Na 7,36 kuna potkraj siječnja, ili za 15,5%.

U strukturi promjena kredita stanovništvu prema vrstama nema bitnih pomaka. Stagnantna struktura je u skladu sa stagnacijom odnosno izostankom nove potražnje za kreditima stanovništvu. Auto-krediti i dalje bilježe najveći pad. 

Udio loših kredita po zemljama (%)

Stambeni krediti ponašaju se slično kao i 2013. – blago se smanjuju. Jedino se kod kredita po kreditnim karticama bilježi stagnacija, za razliku od pada u prethodnim godinama. Ostali krediti – koji su i ranijih godina bilježili jedva primjetan rast - u prošloj su godini zabilježili nominalni rast po stopi od 2%.

U zadnjem kvartalu 2014. nije zabilježena veća promjena strukture kredita stanovništvu. I dalje dominiraju stambeni krediti s udjelom od 45,9% i ostali krediti s udjelom od 47,9%. U ovoj skupini najvažniji su gotovinski nenmjenski krediti koji jedini bilježe osjetniji rast po stopi od gotovo 5% na godišnjoj razini.

Započeo pad udjela loših kredita, ali se povećava kod kredita u CHF

U četvrtom tromjesečju 2014. započeo je pad udjela loših kredita u ukupnim kreditima. Promjena se može objasniti smanjenjem omjera loših kredita poduzećima i rastom kredita državi.

S obzirom na dubinu i trajanje krize, omjer loših kredita pozicioniran je logično u međunarodnoj usporedbi: u skupini uz Italiju, BiH, Mađarsku, Sloveniju i Makedoniju.

Valutna struktura omjera loših kredita na 31.12. 2014. (Izvor: HUB)