Foto: Hina

TURSKA je u utorak otvorila prvi svjetski podmorski željeznički tunel između dvaju kontinenata, povezavši Europu i Aziju ispod Bospora, čime je premijer Recep Tayyip Erdogan realizirao projekt o kojem su sanjali osmanski sultani.

Erdogan je godinama bio zagovornik toga projekta koji je zamislio još turski sultan Abdulmecit 1860. godine, a neuspješno pokušao realizirati njegov nasljednik Abdulhamid 30 godina poslije.

Radovi na ovom megaprojektu počeli su 2004. godine, a ukupna cijena gradnje iznosi četiri milijarde dolara. Tunel je dug 13,6 kilometara, a njegova cijev nalazi se 60 metara ispod morske površine i turska vlada ponosno tvrdi da se radi o najdubljem tunelu na svijetu.

Tunel Marmaray

Tunel se službeno zove Marmaray, kombinacija naziva Mramornog mora i turske riječi "ray" što znači željeznica.

Otvaranje ovog ambicioznog projekta poklapa se s 90. godišnjicom osnivanja moderne Turske. "Turska će dva praznika slaviti zajedno", kazao je nedavno ministar prometa Binali Yildirim. "Slavimo 90 godina republike i realizaciju 150 godina starog sna o tunelu ispod Bospora".

"Marmaray spaja kontinente povijesnog puta svile", kazao je Yildrim uoči puštanja u promet. Tunel je gradila japanska tvrtka Taisei u suradnji s turskim partnerima. Poseban gost na otvaranju bio je japanski premijer Shinzo Abe jer je Japanska banka za međunarodni razvoj stala iza projekta s milijardom dolara.

Tunel ispod Bospora jedan je od Erdoganovih megaprojekata u Istanbulu, kojem je nekad bio gradonačelnik, ali koji bi trebali promijeniti lice cijele Turske. Oni uključuju i gradnju 50 kilometara dugog kopnenog kanala koji bi pola Istanbula pretvorio u otok i konkurirao Suezu, gradnju treće istanbulske zračne luke za koju je zamislio da bude najprometnija na svijetu i goleme džamije na vrhu brijega iznad Istanbula. Već se gradi treći most preko Bospora zbog čega je dosad posječeno milijun stabala.

Erdogan: "Ceste su civilizacija"

Erdoganove ambicije i potrošnja bili su jedan od uzroka masovnih antivladinih prosvjeda prošle godine jer su se stanovnici, između ostaloga, bunili da njegovi građevinski planovi rezultiraju uništavanjem zelenih površina i iseljavanjem ljudi iz njihovih kuća. Oporba njegove projekte naziva "faraonskim" i tvrdi da si buldožerima nastoji prokopati mjesto u povijesti i pritom posve zaobilaze stručnjake urbanog planiranja.

Erdogan kaže da njegova politika odgovara rastu broja stanovnika i njihovoj sve većoj pokretljivosti. "Ceste su civilizacija. Naše vrijednosti ne poznaju zapreke cestama. Ako je džamija na mjestu gdje treba biti cesta, srušit ćemo džamiju i sagraditi je drugdje".

Turski premijer Marmaray naziva projektom stoljeća i kaže da se njime ispunjava "san naših predaka". Realizira li Erdogan i ostale svoje planove, to će dodati 180 milijardi dolara turskom vanjskom dugu i dodatno povećati proračunski deficit za koji MMF tvrdi da bi već ove godine mogao dosegnuti sedam posto BDP-a.

"Umjesto da ostvaruje socijalnu pravdu, Erdogan si ovim projektima utvrđuje nasljeđe. Pokušava ostaviti traga na turskim pejzažima i povijesti, kao egipatski faraoni nekada", rekla je za Reuters analitičarka Atilla Yesilada.

Velika ulaganja u ceste, energiju i IT infrastrukturu

Turska u sljedećoj dekadi planira potrošiti 250 milijardi dolara na ceste, energiju i IT infrastrukturu. Ministar Yildrim kritike odbacuje i tvrdi da se radi o zavisti. "Pola svijeta ratuje, druga polovica u ekonomskom padu, a Turska gradi".

Komora turskih inženjera i arhitekata upozoravala je da se Marmaray gradi u trusnom području, ali je Yildrim odbacio i to. "To je najsigurnija struktura u Istanbulu", kazao je, naglasivši da tunel može izdržati potres magnitude 9 po Richteru.

Gradnja tunela počela je 2004. i trebala trajati četiri godine, ali se konstrukcija razvukla zbog brojnih arheoloških otkrića. Iskapanjima za tunel usput je otkriveno oko 40 tisuća važnih arheoloških predmeta, a posebice je impresivno bilo otkriće 'groblja' 30 potonulih bizantskih brodova, nekoć najveće srednjovjekovne flote, piše AFP.

Ta neočekivana otkrića, međutim, živcirala su Erdogana. "Prvo su rekli da je nešto arheološko, pa su pronašli važne lončarske radove, pa ovo, pa ono. Je li bilo što od toga važnije od ljudi?", prigovarao je premijer, a njegov ministar prometa dodao: "Da se pitalo arheologe, tunel nikada ne bi bio završen".

Promet je jedan od najvećih problema u Istanbulu, u kojem svaki dan dva milijuna ljudi prelazi Bospor dvama obično prometno zakrčenim mostovima. Po procjenama, Marmaray bi gužve trebao smanjiti za 20 posto. Tunel je dio šire željezničke mreže s jednog kraja Istanbula na drugi, ali sam prolazak ispod Bospora trajat će četiri minute.