Foto: Hina

SABORSKI Odbor za Ustav idućeg će tjedna predložiti Saboru da od Ustavnog suda zatraži tumačenje je li inicijativa "U ime obitelji" ispunila formalne pretpostavke za raspisivanje referenduma o izbornom sustavu na zahtjev 10 posto birača, nakon čega će prestati sve dvojbe o potrebnom broju potpisa za narodni referendum, najavio je danas predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP).

Grbin je to rekao na tematskoj sjednici, na kojoj je Odbor raspravljao o nacrtu novog Zakona o referendumu, nakon upozorenja dijela vanjskih članova Odbora kako bi zakon trebao razriješti dilemu treba li za narodni referendum prikupiti 10 posto potpisa birača koji žive u Hrvatskoj, ili se računaju i birači iz inozemstva.

Različita tumačenja ''jasnog zakona''

Sindikalist Krešimir Sever tumači da je Ustav jasno rekao kako se radi isključivo o biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, a GONG-ov Dragan Zelić smatra da se pribrajaju i birači iz inozemstva. Tumači, međutim, da je relevantan broj birača iz zadnjeg utvrđenog popisa birača, a ne iz registra birača, kako navode vladajući.

Najviše rasprave vodilo se oko prijedloga da se potpisi za referendumsku inicijativu, umjesto na javnim mjestima, prikupljaju u uredima državne uprave te internetom, putem sustava e-građani. "To bi bio hendikep, jer je iskustvo pokazalo da, što su potpisna mjesta bliže, to građani lakše potpisuju", ocijenio je Sever.

S tim je suglasan Dragan Zelić, koji je upozorio da uredi državne uprave imaju svoje radno vrijeme te da ne rade vikendima, kada se u pravilu prikupi najviše potpisa. Uvjeren je i da bi predloženo rješenje otežalo lokalne referendume. "Zamislite da želite referendum protiv gradonačelnika, a onda idete kod njega u ured potpisivati", kazao je.

"Ako želimo demokraciju, puno bliže je trg, jer ured jamči urednost, a trg slobodu", suglasan je i Milorad Pupovac (SDSS).

Liberalni zakon s još liberalnijom primjenom

Ministar uprave Arsen Bauk smatra, međutim, da je važeći zakon liberalno utvrdio način prikupljanja potpisa, a da je njegova primjena još liberalnija. Podsjetio je da je Ministarstvo uprave 2010. detaljno provjerilo potpise prikupljene u referendumskoj inicijativi protiv izmjena Zakona o radu te je utvrdilo propuste u popisnim knjigama i mjestima na kojima su prikupljani potpisi.

"Unatoč tomu, prikupljeni potpisi nisu se dovodili u pitanje", podsjetio je Bauk, koji je uvjeren da će se ograničenja zbog prikupljanja potpisa u uredima državne uprave nadomjestiti duljim rokom, ali i manjim brojem potrebnih potpisa, ako se izmijeni Ustav onako kako je lani dogovorila većina saborskih klubova.

"Rupa u ustavu tolika je da ju je teško pokrpati samo zakonom i, barem u dijelu koji se tiče referenduma, bilo bi bolje da su donesene ustavne promjene", ponovio je Bauk.

Da se referendumska problematika cjelovito može riješiti samo izmjenama Ustava i ustavnog zakona o Ustavnom sudu smatra i Vladimir šeks (HDZ). "Ključno je pitanje postoji li politička volja, a to trebaju razriješiti najodgovornije osobe u najvećim strankama pozicije i opozicije", rekao je Šeks, naglasivši da je riječ o njegovu osobnom mišljenju te da ne može iznositi službena stajališta stranke kojoj pripada, jer ih ne zna.

"Ako ne bude političke zrelosti kod najodgovornijih ljudi, tada će se samo parcijalno riješiti referendumska materija", dodao je Šeks.

Grbin mu je uzvratio kako vladajući i dalje žele ustavne promjene, barem u dijelu koji se tiče referendumske problematike. "Žao mi je što kolega Šeks više nije u poziciji da u ime stranke može voditi te pregovore. Siguran sam da bismo se brzo dogovorili na dobrobit građana", zaključio je Grbin.