Foto: Hina


DOK Slovenija, koja je bila teško pogođena bankarskom krizom, ima visoke stope rasta gospodarstva, Hrvatska je tek na početku dugog puta oporavka.

Slovensko gospodarstvo poraslo je prošle godine za 2,6%, dok je hrvatsko imalo pad od 0,4%. Jaz između dvije ekonomije trebao bi se smanjiti, jer bi Slovenija ove godine trebala usporiti, a Hrvatska imati blagi porast, piše Financial Times.

Hrvatsko gospodarstvo bi ove godine trebalo imati koristi od rasta izvoza i novca iz fondova Europske unije, a sa druge strane slovenski rast izvoza usporava, a i smanjuje se količina novca koju dobivaju iz EU, pokazuju prognoze analitičara za ovu i sljedeću godinu.

Ipak, Slovenija, kako sada stvari stoje, uhvatila je određeni tempo rasta, dok je hrvatsko gospodarstvo još uvijek vrlo slabo.

Slovenija za koju se zbog bankarske krize očekivalo da će završiti kao Cipar, iznenadila je analitičare i ostvarila dvostruko veći rast od prosjeka EU, zahvaljujući oživljavanju izvoza koji je prošle godine porastao za 8,4%.

Izvoz je porastao zahvaljujući oporavku potražnje u eurozoni, a doprinos oporavku došao je i od infrastrukturnih projekata financiranih iz EU, te rastu državne potrošnje za 1,2%, nakon četiri godine štednje, navodi Financial Times.

Ono što muči sve zemlje jugoistočne Europe pa tako i Sloveniju jest slaba osobna potrošnja.

"Ove godine očekujemo usporavanje rasta BDP-a zbog usporavanja povlačenja sredstava iz EU fondova, koje je prošle godine bilo na visokoj razini, te sporijeg rasta izvoza", rekao je Ivan Dražetić iz Intercapitala a prenosi Financial Times.

Intercapital za Sloveniju očekuje rast od 2% u 2015. godini, uz deflaciju i nezaposlenost od oko 10%, što je na razini prošle godine. Što se tiče 2016. godine rast bi prema prognozama trebao iznositi 2,5%.

U Hrvatskoj tek naznake oporavka

Hrvatska je također iznenadila u posljednjem kvartalu prošle godine, iako je rast od 0,3%, u odnosu na isto razdoblje 2013. daleko od zadovoljavajućeg. Na godišnjoj razini pad je iznosio 0,4% te je time Hrvatska u recesiji već šestu godinu.

Rast u posljednjem kvartalu rezultat je rasta izvoza od 5,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a tu je i usporavanje pada osobne potrošnje te blagi rast maloprodaje. Uteg rastu je izostanak mjera za smanjenje fiskalnog deficita.

Intercapital očekuje porast BDP-a od 0,4% u ovoj godini, prije svega zbog bolje povlačenja sredstava iz EU fondova koja bi trebala dosegnuti milijardu eura i izlazak iz negativne spirale osobne potrošnje zbog promjena poreza na dohodak.

Problem za Hrvatsku i dalje ostaje niska razina stranih ulaganja i visoka nezaposlenost.
S obzirom da je Hrvatska u izbornoj godini, proračunski deficit mogao bi iznositi 5% BDP-a što će stvoriti napetosti u odnosima s EU.