Foto: Damir Krajač/Cropix

OBITELJ ubijenog Hrvoja Turibaka doživjela je dva zločina. Jedan zločin počinio je nepoznati ubojica, koji je 7. srpnja 2012. žrtvu napao ubadajući ga nožem u hodniku stana, nakon čega je nesretni 24- godišnji mladić ostavljen da umre u teškim mukama. Drugi zločin počinila je hrvatska policija uhićenjem njegovog brata Tomislava,  nakon kojeg je uslijedila i mjera pritvora, a potom i policijska difamacija bez presedana u bogatoj praksi našeg novinarstva.

Samo dan nakon ubojstva Hrvoja Turibaka, slika njegovog brata osvanula je na naslovnicama gotovo svih hrvatskih novina uz epitet mogućeg ubojice. Informacije o uhićenju i mjeri pritvora protiv Tomislava Turibaka, mediji su mogli dobiti isključivo iz policijskih ili državnoodvjetničkih izvora. Tako su, u samo dva dana, roditelji Tomislava i Hrvoja Turibaka, doživjeli dvije traume od kojih će se teško oporaviti.

"Vrh policije nedorastao je svom poslu"

"To je najstrašniji primjer kršenja ljudskih prava, i najgori oblik zloporabe policijskih ovlasti!", uvjerena je Sanja Sarnavka, voditeljica "Kuće ljudskih prava".

"Ponašanje policije u odnosu prema osumnjičenicima u mnogim primjerima je krajnje nekorektno. Samo dan nakon privođenja novine budu pune informacija o osumnjičenim osobama, objavljuje se njihov puni identitet, a uz to i njihove fotografije. Po svim deklaracijama o zaštiti ljudskih prava, to je drastično kršenje presumpcije nevinosti. Nažalost kod nas je to postala praksa. Nadali smo se da će takvih pojava dolaskom ove vlade  biti manje. No, svjedoci smo da ih je sve više. Novi policijski vrh nedorastao je svom poslu, zazire od kritike i ponaša se bahato i neprofesionalno, kao uostalom i vrh vlade", smatra Sanja Sarnavka.

"Takvo postupci policije i DORH-a nažalost ne mogu biti istraženi jer ne postoje institucije koje bi to mogle istražiti. DORH nitko ne nadzire, a tročlano vijeće za građanski nadzor policije to ne stigne jer je prekapacitirano i jer im se uglavnom odmaže u poslu. Primjeri takvog kršenja ljudskih prava su brojni, jer su naslovnice novina doslovno zatrpane uhićenjima i podacima o uhićenicima. Ipak,  ovo što je policija napravila obitelji Turibak mogu nazvati samo jednim imenom – dno dna!", zaključuje Sarnavka.

Kršenje presumpcije nevinosti

Sličnog je mišljenja i Željko Žganjer, bivši ravnatelj USKOK-a, a danas odvjetnik.

"Državne institucije su te koje moraju brinuti da se svi postupci, od istražnih do sudskih, vode profesionalno i korektno. Nažalost, u Hrvatskoj se vrlo često krši upravo presumpcija nevinosti prije i tijekom postupka, uništavaju se ljudski životi da bi neke novine imale bolju nakladu, ili da bi neki neki šef policije ili tužilaštva pobrao javne lovorike. Na takvu je praksu hrvatskog pravosuđa u nekim svojim odlukama ukazao i Europski sud zalažući se za poštivanje osnovnih načela i ljudskih prava osoba pod sumnjom. Pretpostavka nedužnosti je ključna sastavnica prava na pravičan postupak. Ona je u slučaju Hrvoja Turibaka prekršena i prije samog postupka", uvjeren je Žganjer.

Žrtve imaju pravo na imovinsko-pravnu naknadu

Veljko Miljević, jedan od najboljih hrvatskih odvjetnika za krivično pravo, uvjeren je da se obitelj Turibak može smatrati dvostrukom žrtvom i da ima pravo na zahtjev za imovinsko pravnom naknadom.

"Najuža obitelj žrtve je, po slovu zakona, i sama žrtva. To je određeno i člancima Kaznenog Zakona kao i Zakona o kaznenom postupku. Prema tome, oni kao žrtve jednog užasnog zločina, a potom i neprofesionalnog  ponašanja dijela sustava, imaju puno pravo tražiti imovinsko-pravnu naknadu i podići kaznenu prijavu protiv anonimne osobe koja je odala informacije medijima. Ta prijava može se temeljiti na nesavjesnom vršenja službene dužnosti ili čak zbog umišljaja ili namjere. U ovom slučaju se može reći da informacije koje su procurile u medije nisu imale za cilj uspješnost istrage, jer se pokazalo da su zaključci policije bili krivi, i da je pravi počinitelj ostao nepoznat. Moglo bi se, onda, reći i da im je cilj bio da otežaju položaj Tomislava Turibaka i izvrše pritisak na pravosudna tijela, a to je nedopustivo. Nedopustivo je da netko još u fazi osumnjičena bude izložen medijskoj hajci, jer je formalno-pravno osoba nevina sve do pravomoćnosti presude", smatra Miljević.

"Ovo bi trebala biti prekretnica"

Čedo Prodanović, ugledni zagrebački odvjetnik, koji je nekad i sam bio tužitelj, uvjeren je da se u Hrvatsku na mala vrata uvukla praksa kršenja ljudskih prava osumnjičenika, i da ona sada poprima sve ozbiljnije namjere.

"Sudovi sve češće ukidaju loše optužnice ili ih vraćaju na doradu. To pokazuje da se tužilaštvo i policija više oslanjaju na pomoć medija nego na svoje znanje i snagu dokaza. Kao što vidimo, sud je tri puta obarao optužnicu u slučaju Bankomat, ukinuo presude za aferu Index i aferu Kamioni, a to bi se uskoro moglo dogoditi i u nekim drugim predmetima. Nažalost, za osobe koje su oslobođene krivnje nema pravične nadoknade jer mnoge od njih su još u fazi uhićenja bile izložene medijskoj torturi i različitim pritiscima istražnih i represivnih tijela. Ovo što se dogodilo obitelji Turibak, trebala bi biti prekretnica. Slučaj je tako drastičan da bi trebao osvijestiti javnost, ali i naše političare", zaključuje Prodanović.

Sedam mjeseci nakon ubojstva Hrvoja Turibaka susjedi sve rjeđe viđaju njegovu obitelj. Mediji prenose da su im životi uništeni.