Foto: Hina 

RAST kamatne stope na kredite od samo dva postotna boda donijela bi šok građanima kao nedavni skok švicarskog franka, a bankama novi val loših kredita. Nakon ranijih upozorenja guvernera Borisa Vujčića da je to samo pitanje vremena, HNB je predložio tri konkretna rješenja bankama kako izbjeći posljedice vezivanja kredita za povijesno niski euribor, a ideja je prezentirana i ministru financija Borisu Lalovcu, piše Poslovni dnevnik.

U HNB-u smatraju da bi naglasak prije svega trebalo staviti na stambene kredite čije su mjesečne rate znatno opterećenje kućanstvima i time predstavljaju najveći rizik za banke. Od 31,6 milijardi kuna stambenih kredita vezanih uz euro, imalo bi smisla intervenirati za kredite u vrijednosti 25 milijardi kuna koji dospijevaju za više od godinu dana.

Za kredite kojima do roka dospijeća nedostaje manje od godinu dana intervencija nema smisla jer se tada vraća uglavnom glavnica.

Za taj portfelj banke mogu ponuditi fiksiranje kamatnih stopa, kao što je nedavno svojim klijentima ponudila jedna komercijalna banka.

U tom scenariju klijent bi plaćao punu cijenu zaštite od kamatnog rizika ili bi banka i klijent podijelili troškove.

Kada bi banke na sebe preuzele cijeli kamatni rizik postojećih dugoročnih stambenih kredita, fiksiranje kamatnih stopa bi povećalo zahtjeve za kapitalom, a u slučaju materijalizacije kamatnog šoka donijelo bi bankama gubitak od gotovo tri milijarde kuna, izračunao je HNB

Drugi prijedlog je uvođenje raspona oscilacije kamatnih stopa, kojim bi klijenti imali stalno raspoloživu mogućnost zašite putem ugovora o zamjeni novčanih tokova od kamata ili definiranjem dozvoljenog raspona kamatnih stopa.

Ta bi opcija otvorila nižu cijenu nego fiksiranje kamatnih stopa, a klijenti bi u zamjenu snosili dio rizika.

Ministarstvo financija ne želi da klijenti sudjeluju u preuzimanju rizika

Iako se ideja da klijenti sudjeluju u preuzimanju rizika ne sviđa Ministarstvu financija, klijenti bi s ovim rješenjem, za razliku od fiksiranja kamatnih stopa, mogli profitirati od eventualnog pada kamatnih stopa. Klijent bi trebao izabrati želi li se zaštititi od rizika uz dozu fleksibilnosti.

Treća mogućnost je fleksibilno upravljanje maržom. Banke bi snižavale i povisivale maržu, ali samo do inicijalne vrijednosti. Iako plivajuće marže ne bi smanjile izloženost kamatnom riziku, umanjila bi se kolebljivost kamatnih stopa i banke bi mogle privremeno spuštati maržu bez straha da će zbog toga u budućnosti ostvarivati gubitke.

Ovo rješenje zahtijeva nove izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju jer sadašnji zakon ne dopušta da se jednom snižena marža ponovo diže.

"Namjera nam je ovim prijedlozima poticati javnu raspravu, potaknuti banke da klijentima ponude tržišne modele zaštitite od kamatnog rizika odnosno mogućnost izbora klijentima. Smatram d aje dobro kad privatni sektor može ponuditi modele za upravljanje rizikom", rekao je viceguverner Vedran Šošić za Poslovni dnevnik.

Zakon o potrošačkom kreditiranju propisuje da se kamata mora sastojati od marže i varijabilnog dijela, a od ponuđenih modela većina banaka odabrala je vezivanje uz (povijesno niski) euribor i visoku marže (5,5 postotnih bodova) koje pravdale visokom premijom rizika države.

Kod kredita vezanih uz Nacionalnu referentnu stopu (2,2 posto) marža je nešto niža, oko 3,5 posto.

HNB ističe da je točan kamatni rizik za bankarski sustav nemoguće točno izmjeriti. Dva postotna boda više kamatne stope odnijele bi bankama 3,5 posto jamstvenog kapitala, uglavnom zbog fiksiranja kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima. Dodatni gubitak donio bi rast loših kredita - stambenih za 0,3 posto i potrošačkih za 3,2 posto.

HNB-ova tri konkretna rješenja za banke:

1. Fiksiranje kamatnih stopa za portfelj od oko 25 milijardi kuna stambenih kredita jer im je dospijeće dulje od godine dana

2. Uvođenje raspona oscilacije kamata kojim bi klijenti imali raspoloživu mogućnost zaštite putem ugovora o zamjeni novčanih tokova od kamata ili definiranjem raspona stopa

3. Fleksibilno upravljanje maržom čime bi se bankama dozvolilo da ju snižavaju i povisuju, ali samo do inicijalne marže