Što za nas znači schengenski prostor i kada ćemo u njega ući?
Foto: Arhiva
HRVATSKA će nakon ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. imati rok od dvije godine da u potpunosti zadovolji standarde Schengena. Za to ćemo izdvojiti milijune, ali i zaposliti više policijskih službenika. Media servis je istražio što za nas znači schengenski režim.
"Ako pitate 'obične ljude' što znači schengenski režim - ili neće znati, ili će jednostavno reći da ćemo granice prelaziti bez putovnice. Hrvatska je u schengenskom prostoru već nekoliko godina, s Italijom, Mađarskom i Slovenijom ima sporazum prema kojem građanima putovnice ne trebaju. Da se potpuno prilagodi bit će potrebno ispunjavanje akcijskog plana", rekao je nedavno ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
"Do kraja godine 450 policajaca mora ući u sastav granične policije"
"I točno je da ćemo imati popunu granične policije za ovu godinu. Do kraja godine 450 policajaca mora ući u sastav granične policije", naglasio je Ostojić.
Za granicu je ukupno potrebno 5.000 policajaca, a Ostojić smatra da je to samo još jedna od točaka plana koja će biti ispunjena. A što zapravo sve treba učiniti da Hrvatska uđe u Schengen? Već dosad su izdvojeni milijuni eura, a svi su ti novci utrošeni na školovanje osoblja, suvremenu opremu i na sve ono što je potrebno za funkcioniranje granice.
Detalje je pojasnila ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. "Izgradnja i opremanje onih posebnih graničnih prijelaza na kojima mogu proći i žive životinje. Osiguravanje malograničnih prijelaza, definiranje fitosanitarnih standarda i pregleda i ustanovljavanje tih fitosanitarnih standarda, izgradnja tehničke infrastrukture i funkcioniranje politike azila" objasnila je.
"Upravo je na razini svih ministarstva i održan sastanak gdje su još jednom dogovoreni koraci prema schengenskom režimu. Naprosto treba završiti posao", dodala je.
"Zemlje članice se prema nama odnose kao da smo već u EU"
"Naglašavam da Hrvatska neće ući u Schengen 1.7.2013. godine jer to nije automatizam. Hrvatska će postati vanjska granica Europske unije, dakle ima cijeli niz zadaća koje s tog stajališta moramo obaviti i prije ulaska u Schengen", istaknula je Pusić.
"Moram reći da se ostale zemlje Europske unije prema Hrvatskoj već ponašaju na način kao da jesmo članica, nema tu više promatranja niti ničega, nego smo vrlo aktivni sudionik i suočavamo sa svim onim stvarima koje muče te zemlje, Hrvatsku u ovom trenutku ne, ali će vrlo skoro biti naši ozbiljni problemi", kaže Ostojić.
Upravo zbog problema Cipar je zatražio odgodu od godinu dana za Schengen, a Bugarska i Rumunjska još nisu dio takvog graničnog režima. Od njih se traži napredak na polju borbe protiv korupcije kao i da obje zemlje pokažu kako su sposobne osigurati kontrolu granica s trećim zemaljama. Hrvatska je, što se toga tiče, već sada u boljoj poziciji.