Foto i video: ZA GRAD

U POSLJEDNJIH deset godina cijena električne energije porasla je za preko 60 posto, cijena plina za 53 posto, a cijena grijanja za 45 posto, dok se cijena za vodu i odvodnju udvostručila! Ona danas na području Zagreba iznosi 14,2 kn/m³ za razliku od 7,2 kn/m³, koliko je iznosila 2003. godine.

S druge strane postojeće stambene zgrade na području Grada devastirane su, zaboravljene u vremenu i neodrživom sustavu upravljanja. Čak 80% njih starije je više od 40 godina te zahtijeva ozbiljne zahvate na obnovi fasade, postavljanju izolacije, zamjeni prozora, dotrajalih i neučinkovitih kotlovnica i slično.

Na energetskoj obnovi moglo bi se zaposliti 12.000 ljudi godišnje

"Posebna kategorija su višestambene zgrade priključene na centralne toplinske sustave u kojima se toplinska energija obračunava po kvadratu stana, a ne po realnoj potrošnji. U tim slučajevima nerijetko je više od pet zgrada spojeno na jedan vodomjer, dok se potrošnja vode obračunava prema broju članova kućanstva. Kako bi se stanarima omogućilo plaćanje troškova energije i vode prema ostvarenoj potrošnji potrebne su ozbiljne preinake na postojećim instalacijama i sustavima grijanja, što zahtjeva velika ulaganja. Stoga smatramo da grad Zagreb u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost treba osigurati barem 40 posto sredstava za sufinanciranje takvih investicija", rekla je mag. Ana Pavičić Kaselj iz stranke ZA GRAD.

Sa 10 milijuna kuna godišnje - što za usporedbu čini tek jednu desetinu troškova Ureda zagrebačkog gradonačelnika - Grad Zagreb mogao bi sufinancirati preko 3.000 projekata energetske obnove godišnje. Ukupna ulaganja u ove projekte godišnje bi rezultirala s preko 106 milijuna kuna investicija pri čemu bi se sačuvala radna mjesta u građevinskoj industriji i dao poticaj obrtnicima, s obzirom da bi se na provedbi energetske obnove zaposlilo preko 12.000 ljudi godišnje.

Energetska obnova = investicije i radna mjesta

Trend povećanja cijena energije u budućnosti će se nastaviti, a ovakav poticaj omogućio bi građanima da dugoročno smanje troškove režija za čak 30 posto i na taj način povećaju kvalitetu života.

"Ovakva praksa već je dugi niz godina poznata u raznim europskim  gradovima. Primjerice, grad Heidelberg u Njemačkoj koji ima manje od 150.000 stanovnika, već 10 godina sufinancira projekte energetske obnove. U svojem godišnjem proračunu Heidelberg osigurava 10 milijuna kuna za poticanje obnove obiteljskih kuća (sa 40.000 kn) te višestambenih zgrada (sa 400 kn/m²). Tijekom godina investicije u energetsku obnovu stambenih zgrada na taj su način rezultirale ukupnim ulaganjima višim od 600 milijuna kuna, te sačuvale i stvorile preko 300.000 radnih mjesta", zaključuje Pavičić Kaselj.