Screenshot: HRT

U EMISIJI Hrvatska uživo na HRT-u 1 danas se, između ostaloga, govorilo i o rastućem problemu gladne djece u Hrvatskoj.

Svake godine preko 300.000 tona hrane završi u smeću, rečeno je, a mnogo velikih trgovina hranu baca zato što je odvoz smeća u konačnici jeftiniji od doniranja hrane.

Novi Zakon o poljoprivredi trebao bi doprinijeti rješavanju tog problema, radi se na ukidanju plaćanja PDV-a na doniranu hranu.

Humanitarna udruga Banka hrane brine se o donacijama, prikupljanju, transportu i skladištenju hrane.

"U mnogim državama to je riješeno s doniranjem hrane, pa tako putem tog mehanizma odgovaraju na probleme potrebitih ljudi u društvima", kazao je Emilio Mačešić, iz Banke hrane.

Humanitarne akcije za gladne

Osnivačice Portala dobrote, akcije "Kruh za poslije" i nove akcije za djecu koja nemaju za topli obrok, #danebudugladni, Petra Mikić te Josipa, Tanja i Sanja Bijonda, gostovale su u današnjoj emisiji Hrvatska uživo.

Istaknule su kako bi najavljene promjene zakona olakšale rad humanitaraca.

"Izmjena zakona jako će pomoći, pekari na primjer nisu smjeli donirati kruh dosad. Mi smo imali akciju prikupljanja hrane za poplavljenje te smo u donacijama prikupili preko 2 tone hrane, a da je to već ovako definirano, kao što se najavljuje, prikupili bismo i daleko više jer bi se uključili i razni trgovački centri. Po najavljenome bi se olakšalo i školama, odnosno školskim kuhinjama kojima bi se mogla donirati hrana, a ona bi odmah išla u opticaj, bez da se radi razlika između toga tko može, a tko ne može platiti", kazala je Sanja Bijonda.

Josipa Bijonda: Surađujemo s tri osnovne škole

Tanja Bijonda istaknula je kako će se s vremenom firme sve više i više uključivati u ovakve akcije.

"Firme se neće odmah uključivati u humanitarne akcije, ali s vremenom će se odazvati. Višak hrane im je veliki problem, lakše je donirati hranu nego uništavati je, ali ujedno je i skuplje", rekla je.

"Sutra kreće druga runda akcije protiv gladi u školama, da nijedno dijete ne bude gladno, da osiguramo topli ili hladni obrok djeci u osnovnim školama, zasad su uključene 3 škole, Jasenovac, Kutina i Petrinja", ističe Josipa Bijonda.

"Želimo osigurati što više škola. Na humanitarnu akciju su nas potakli medijski članci. Obavili smo par razgovora nakon toga i neugodno se iznenadili, neke škole nemaju blagovaone, mjesta gdje bi djeca jela. Cilj je pomoći zajednici, promjene mogu doći od pojedinaca, svatko može nešto učiniti. Ideja je da nema male pomoći, svaki doprinos je bitan. Nekoj djeci je to jedini obrok u danu, to su obitelji koje to ne mogu priuštiti djeci", naglasila je Petra Mikić.

Gladni učenici u Belom Manastiru

Podsjetimo, problem siromaštva i gladi u hrvatskim školama dobio je posebnu medijsku pozornost nakon što je dijete u Belom Manastiru od učiteljice tražilo da mu priušti obrok.

Ravnatelj belomanastirske škole u kojoj je došlo do tužne situacije, Damir Mendler, ističe kako u gradu postoji "velik broj nezaposlenih" te kako je "teško vidjeti djecu koja kradomice gledaju kako drugi jedu, a oni ne mogu".

Prema podacima UNICEF-a, u Hrvatskoj se neredovito hrani oko 60.000 djece.

Humanitarnu akciju putem koje se pokušava stati na kraj gladi djece u školama možete se pridružiti na Facebooku ili na Portalu dobrote.