Foto: Srđan Vrančić / Cropix

ZELENA AKCIJA za sadašnje katastrofalno stanje u gospodarenju otpadom u Zagrebu, kao i za "problem Jakuševca", odgovornima smatra i gradonačelnika Milana Bandića, ali i Gradsku skupštinu te Ministarstvo zaštite okoliša.

"Sadašnje katastrofalno stanje u gospodarenju otpadom Grada Zagreba rezultat je dugogodišnje nebrige i brojnih propusta gradonačelnika, ali i Gradske skupštine, pa i Ministarstva zaštite okoliša", pišu iz Zelene akcije te dodaju kako niti jučerašnja sjednica Gradske skupštine nije donijela nikakvo rješenje, a nisu se čak uspjeli niti dogovoriti o posebnoj sjednici na "kojoj bi se raspravljalo o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom".

"Količina otpada na Jakuševcu se svake godine povećava za 300 tisuća tona"

Kažu da inicijativa za takvom sjednicom postoji već godinama, dok ona nije zakazana čak niti nakon "nedavnih turbulentnih događaja na Jakuševcu". "Na žalost, jučer u Skupštini se moglo čuti samo odbacivanje odgovornosti gradonačelnika i skupštinske većine za propuste u posljednjih 12 godina, iako su obje strane itekako odgovorne za nastalu situaciju", pišu iz Zelene akcije.

Ističu da je Zagreb još prije tri godine pokrenuo proces izrade Plana gospodarenja otpadom, ali on do danas još nije završen, što je dovelo do "neodržive situacije u kojoj se količina otpada na Jakuševcu svake godine povećava za oko 300 tisuća tona". "Iako je izrada Plana obaveza temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, Grad Zagreb se oglušio na ovu odredbu. Ovaj ogroman propust gradonačelnika Bandića se događa pred očima Gradske skupštine, koja nije preuzela aktivnu ulogu u rješavanju problema gospodarenja otpadom, i tek jučer je prozvala gradsku upravu zbog neizrađenog Plana čije donošenje kasni već tri godine", pišu iz Zelene akcije.

Ministarstvo zaštite okoliša smatraju odgovornim za stanje na Jakuševcu zato što nije u punoj mjeri koristilo odredbe Zakona o otpadu te prisililo Zagreb na odgovorno ponašanje prema ovom problemu. Ističu da Ministarstvo nikada nije kaznilo grad zbog toga što u propisanom roku nisu usvojili Plan gospodarenja otpadom.

Četiri koraka za rješavanje problema

Smatraju da se rješenje gospodarenja otpadom u Zagrebu može postići u četiri glavna koraka, čime bi se njegova količina smanjila za više od 80 posto. Kao prvi korak navode "uvođenje mjera za smanjenje nastanka otpada poput naplaćivanja prema količini otpada, a ne prema kvadraturi kućanstva odnosno poduzeća", kao drugu mjeru navode povećanje recikliranja odnosno kompostiranja otpada "poput skupljanja sortiranog otpada 'od vrata do vrata'".

Potom iz Zelene akcije traže izgrađivanje sortirnice otpada, kompostane i postrojenja za bioplin, u kojima bi se odvajale različite vrste otpada koji se može reciklirati. Za kraj smatraju da treba izgraditi postrojenje za mehaničko - biološku obradu otpada kojim se od "ostatnog otpada", odnosno onog koji nije odvojen u primarnoj selekciji, dodatno izdvajaju vrijedne sirovine. Kao rezultat te obrade dobiva se "potpuno inertan otpad koji se bez ikakve opasnosti može odložiti, za razliku od toksičnog pepela koji nastaje kao produkt rada spalionice, odnosno termičke obrade otpada".

U Mamutici se količina otpada odvezena na odlagalište u godinu dana smanjila za 20 posto

Iz Zelene akcije tvrde da se sljedeći ove korake količina otpada može smanjiti za preko 80 posto, dok bi se izgradnjom spalionice ona smanjila za maksimalno 70 posto, "uništavajući pri tome vrijedne sirovine koje se nalaze u otpadu". Smatraju da se problem može riješiti relativno brzo, iako se sada u Zagrebu odvaja samo 25 posto otpada. "Primjerice, u novozagrebačkoj 'Mamutici' se u sklopu pilot-projekta odvojenog prikupljanja otpada u roku od godine dana količina otpada koji se odvozi na odlagalište smanjila za dodatnih 20 posto, povećavajući ukupnu količinu reciklaže na 45 posto. Ovaj iznos se daljnjim mjerama može povećati i do 70 posto, kao što je slučaj u Austriji", pišu iz Zelene akcije. Dodaju da se nakon toga od "ostatnog otpada" mogu izvući vrijedne sirovine pomoću mehaničko - biološke obrade i time dodatno smanjiti količine koje se odlažu. Kažu da je taj sustav ne samo jeftiniji, nego ga je moguće brže ostvariti od gradnje spalionice.

"Ovakav sustav gospodarenja otpadom bi u razumnom roku omogućio zatvaranje odlagališta na Jakuševcu, što je već niz godina zahtjev i lokalnih stanovnika i udruga za zaštitu okoliša", zaključuju iz Zelene akcije.