Foto: AFP (Ilustracija)

ŠTO BISTE napravili da vam netko ponudi duži godišnji odmor? Biste li prihvatili? Švicarci ne bi. Na referendumu je čak 67 posto građana odbacilo prijedlog sindikata da se plaćeni godišnji odmor produži s četiri na šest tjedana.

Jesmo li radišan narod? Kad je u pitanju posao, svaki će zaposlenik reći da radi više nego što treba, da je za svoj rad čak i potplaćen, a nižu produktivnost uzrokuju i svakodnevni stres te premalo slobodnih dana. Savjesni Švicarci pak smatraju da bi duži godišnji mogao ugroziti njihovu konkurentnost i radna mjesta. No, da nama netko ponudi više dana godišnjeg, bi li prihvatili?



Mnogi radnici ne mogu iskoristiti svoj godišnji

U 2012. radit ćemo 250 dana, što je ukupni fond od 2000 radnih sati, dok će jedanaest radnih dana otpasti na praznike. Četiri tjedna godišnjeg odmora, smatra predsjednik Saveza samostalnih sindikata, Mladen Novosel, u pojedinim je sektorima čak i premalo.

"Ta minimalna četiri tjedna godišnjeg odmora mnogi radnici jednostavno ne mogu iskoristiti. Od primjerice trgovačke djelatnosti do raznih drugih industrijskih sektora gdje je jednostavno tempo rada takav da radnici imaju niz prekovremenih sati, odnosno preraspodjela radnog vremena", rekao je Novosel.

Prosječni Švicarac godišnje zaradi 240 tisuća kuna

Da je radno zakonodavstvo loše smatraju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

"Mi kao poslodavci želimo da se povećava efikasnost svakog radnika i da mi budemo što jeftiniji, odnosno da u jedinici vremena napravimo što više kako bi naš proizvod mogao biti jeftiniji i konkurentniji kako bi mogli biti izvozno malo sposobniji nego što smo sada", tvrdi direktor HUP-a Davor Majetić.

Da mi imamo standard kao Švicarci, možda se ni mi ne bismo bunili. Uzmimo samo u obzir kako je prosječna godišnja bruto plaća NKV radnika u Švicarskoj je oko 240, a u Hrvatskoj oko 92 tisuće kuna. Stara narodna kaže "tko radi ne boji se gladi", a zna to najbolje više od 340 tisuća Hrvata koliko ih je ožujak dočekalo na zavodu za zapošljavanje.