Foto: Tea Cimas/Cropix

"HRVATSKA je već četiri godine u dubokoj krizi, stopa rasta bila je ispod prosjeka Europske unije", rekao je na IV. Proinvestu koji se danas održao na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.

"U nekim momentima smo između 2,5 i 4,5-postotna poena zaostajali za Europskom unijom. To su 2009. i 2010. godina koje su definitivno bile najkritičnije, međutim, ove dvije zadnje godine, ta razlika se smanjuje. Zaostatak se kreće negdje između 1,5, pa i nešto manje posto, koliko je bilo krajem 2011. godine", istaknuo je Grčić.

To samo govori, kaže Grčić, da se u Hrvatskoj ne događa ništa što se ne događa u našem okruženju. Riječ je o recesiji i u Europskoj uniji, pa i Hrvatska prati te trendove.

"Europa za ovu godinu prognozira nula posto, za Hrvatsku prognozira minus 0,4 posto, a ja obično kažem, malo optimistično, nadamo se da ćemo ostvariti bilo kakvu pozitivnu stopu rasta i tako iza 2008. godine, po prvi put biti iznad Europske unije", kazao je Grčić.

"Jedino investicije mogu vratiti Hrvatsku na putanju rasta. Novi investicijski ciklus u privatnom i javnom sektoru jedini su izlaz iz ove situacije", rekao je ministar najavio da se za ovu godinu očekuje 6,5 posto rasta investicija.

Grčić je komentirao i slab odaziv hrvatskih birača na izbore za EU parlament. "Naši građani najbolje razmiju ono što ih se direktno tiče, ovi su izbori za naše građane nešto novo, rekao je Grčić i dodao.

"Još jedna je tu vrlo zanimljiva, da među onima koji su dobili najviše glasova su euroskeptici. I to nešto govori. Jednostavno, pred nama je i dalje jedan vrlo ozbiljan proces upoznavanja s time što je Europska unija i koje koristi Hrvatskoj i građanima može donijeti. To je jedan proces, mi u taj proces i formalno ulazimo 1.7", istaknuo je Grčić.

Uspjeli smo polako početi kontrolirati procese u gospodarskim subjektima i njihovu nelikvidnost. Kod građana je prisutan neprekidan rast dugova i taj smo segment krenuli raščišćavati, najveći problem je kako ograničiti najveću stopu kamate na stambene kredite, jer su upravo oni najveći uzročnici dugova građana, rekao je ministar financija Slavko Linić.

"Nekakva rješenja smo pronašli, još ih konačno dogovaramo s Narodnom bankom. Možemo očekivati izmjene Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju zateznu kamatu jer napuštamo eksontnu stopu i prebacujemo se na referentne kamatne stope u Hrvatskoj. Isto tako, kroz Zakon o potrošačkom kreditu pokušat ćemo regulirati najvišu stambenu kamatu potrošačkih kredita i prekoračenja po žiro računima", naglasio je Linić.