U ratu oko "kranjske klobase" presudit će Europska komisija

M.R.

13:10, 06. kolovoza 2013.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: Arhiva

EUROPSKA KOMISIJA će na jesen morati odlučiti da li Hrvatska može i dalje proizvoditi kobasicu pod nazivom "kranjska".

Naime, u srpnju je istekao rok da se Hrvatska oko toga nagodi izravno sa Slovenijom.

Ljubljana je podnijela zahtjev Europskoj uniji da se "kranjska klobasa" stavi pod EU režim "oznake zaštićenog podrijetla" i odbija zahtjev hrvatskih proizvođača da i dalje proizvode "kranjsku".

Hrvatska je dok nije ušla u članstvo EU mogla proizvoditi "kranjsku kobasicu", ali sad Slovenija očekuje da Europska komisija zaštiti ovaj slovenski proizvod na teritoriju cijele Unije.

Također, nije samo "kobasica razdora" zaoštrila komercijalne odnose dvije zemlje.

Hrvatski proizvođači vina u Istri zavapili su u pomoć jer se ispostavilo da je Slovenija još prije nekoliko godina uspjela kao svoj zaštićeni proizvod geografskog podrijetla u EU uvrsti i vino "Teran / Terrano", s obrazloženjem da je to jedinstveno vino koje se proizvodi isključivo od sorte grožđa na Krasu u slovenskom dijelu Istre.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I sad kad je Hrvatska ušla u članstvo EU, hrvatska vina s nazivom "Teran" su povučena s polica u Sloveniji, koja sad traži da se ta mjera dosljedno provede u cijeloj Uniji.

Hrvatska vlada se žalila Europskoj komisiji, ali je predstavnik za tisak u Komisiji u Bruxellesu ovih dana priopćio da je Slovenija u pravu jer je pravodobno u nadležnom tijelu EU isposlovala "zaštićenu oznaku podrijetla" za svoj Teran, a Hrvatska je zakasnila da u određenom roku stavi primjedbu na taj zahtjev Ljubljane.

Pravo da ospore zahtjeve neke države za zaštitu oznake podrijetla, zemljopisnog podrijetla ili "tradicionalnog proizvoda" za neki roizvod imaju sve zemlje EU, isto kao i zemlje izvan Unije, posebno one koje već imaju neki ugovorni odnos s EU, kao što je, na primjer , Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Hrvatska vlada je, ljuti su proizvođači vina u Istri, loše pregovarala o članstvu s EU i propustila osigurati svoje vinogradare. Sada bez suglasnosti Ljubljane, Zagreb ništa ne može učiniti, potvrdili su i izvori u Europskoj komisiji.

A kad je riječ o "kranjskoj kobasici", tu se Slovenija uspjela nagoditi s Austrijom i Njemačkom gdje se "kranjska" proizvodi poz nazivom "Krainer". Ljubljana je dala suglasnost da se "KrainerWurst" i dalje proizvodi ali isključivo pod tim imenom, bez ikakvog spominjanja slovenskog naziva, odnosno podrijetla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je u žalbi navela da "Podravka" i "Gavrilović" već desetljećima proizvodile "kranjsku" i ukazivali na to da se od izvoza ovog proizvoda dobiva trinaest milijuna eura, tvrdeći da je riječ o vrsti proizvoda kao što je "praška šunka "," milanska salama "," frankfurtska kobasica "ili" trapist sir ".

Slovenija je, međutim, naglašavala da "kranjska kobasica" može biti samo ona za čiji kvalitetu jamči to da je proizvedena na području Kranja, u Sloveniji, od tamošnjeg mesa i drugih sastojaka i također "kranjskom" izvornom tehnologijom.

Ljubljana tvrdi da kranjske kobasice u Hrvatskoj nemaju certifikat, i da u Sloveniji postoji samo 11 proizvođača sa certifikatom o originalnosti tog proizvoda koji se na području Kranja proizvodi još od devetnaestog stoljeća.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.