Vlada HEP-u odobrila kredit od 400 milijuna kuna
Foto: Arhiva
VLADA je HEP-u kod kluba banaka odobrila zaduženje u iznosu od 400 milijuna kuna. Razlog kreditu je dug koji je HEP generirao u prvom kvartalu ove godine. Zbog sušne godine HEP se zadužio gotovo 400 milijuna kuna, a osim toga u prva dva mjeseca 2012. udvostručili su se i mjesečni troškovi za energetsko gorivo, plin i uvoz struje.
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić rekao je da je Vlada kod stajališta da javne tvrtke ne smiju kasniti s plaćanjima. Naglasio je da zbog posljednjeg poskupljenja struje ali i današnjeg kredita od HEP-a očekuje plan restrukturiranja do 1. srpnja. "16,8 posto od ukupnih troškova HEP-a ide u troškove radne snage. Drugim riječima, kad nitko ne bi radio u HEP-u, još uvijek bi HEP s cijenama koje ima bio u minusu", rekao je Čačić.
Milanović: Ovo bi trebalo zadnji put. Prvi i zadnji put
Vlada jest odobrila kredit HEP-u, ali ovo je zadnji za saniranje gubitaka. Jedini koji će inače biti odobreni su oni investicioni, pojasnio je Čačić, a premijer Zoran Milanović zaključio. "Ovo bi trebalo zadnji put. Prvi i zadnji put", rekao je Milanović.
Inače, Vlada je donijela i prijedlog tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Plan je, naime, da do 2020. godine 20 posto iskorištene energije ide upravo iz takvih izvora, a za tu je investiciju predviđeno 2,5 milijardi eura. Uvodi se i tarifa za domaće gospodarstvo na razini 15 posto, rekao je Čačić.
"Dakle, mi imamo ovog trenutka nekoliko elektrana za obnovljive izvore na kojima nema ni kamena temeljnog koji je ugrađen u Hrvatskoj iz hrvatskog kamena. Dovezen je kao montažni iz vana. Da ne govorim o semu ostalom. O tehnologiji, o metalnim konstrukcijama i drugome. Ovaj put je priča malo drukčija. Svatko tko investira sad u Hrvatskoj ima 15 posto poticaja ako koristi domaće gospodarske resurse", pojasnio je Čačić.
Inače, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić danas je na sjednici sjednici Vlade predstavila Akcijski plan za ispunjavanje preostalih obveza Hrvatske prema Europskoj uniji, a uoči izvješća u Bruxellesu 6. lipnja. Rekla je da nas Europska unija promatra i to najviše po pitanju brodogradilišta, efikasnosti sudova, borbe protiv korupcije ali i organizacije splitskog Gay Pridea.