Foto: Hina

VLADA je prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i uputila ga u saborsku proceduru.

"Fokus zakona je na žrtvi bez detaljiziranja osobe počinitelja, iako postoji distinkcija između civilnih žrtava. Zahtjev za naknadu mogu podnijeti samo osobe s hrvatskim državljanstvom," rekla je zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ.

"Dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata žrtve seksualnog nasilja počinjenog tijekom rata, i žene i muškarci, napokon će dobiti zakon koji predviđa i novčanu reparaciju. Zakon bi na snagu trebao stupiti najvjerojatnije u svibnju. Sve žrtve kojima taj status prizna posebno formirano povjerenstvo dobit će jednokratnu novčanu naknadu od 100 tisuća kuna ili povećanu u iznosu od 150.000 - ako je posljedica seksualnog nasilja bila prisilna trudnoća, te ako je žrtva bila maloljetna osoba."

Predložena je i mjesečna naknada od 2500 kuna.

Nađ je istakla da će sve troškove, obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje biti na teret proračuna i da je riječ o zakonu koji predstavlja raritet u svjetskim okvirima.

220 milijuna eura za razvoj Zračne luke Dubrovnik

Vlada je u četvrtak donijela i odluku o financiranju projekta "Razvoj Zračne luke Dubrovnik", ukupne procijenjene vrijednosti 220 milijuna eura, kojom omogućuje Upravi Zračne luke Dubrovnik sklapanje ugovora s izvođačima radova.

Radovi bi, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, trebali početi u svibnju i lipnju i potrajati do 2019. godine.

Ministar objašnjava da je Europske komisija odnosno Glavna uprava za tržišno natjecanje, najviši iznos za sufinanciranje javnim sredstvima odredila u iznosu od 145 milijuna eura.

Današnja Vladina odluka odnosi se na osiguranje financiranja najviše do tog iznosa, dok je tvrtka Zračna luka Dubrovnik obvezna osigurati preostali iznos od 75 milijuna eura, uključivši i PDV.

Računa se da će glavnina ukupnih sredstava biti pokrivena novcem iz fondova Europske unije, iz kojih je već 40,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iskorišteno za pripremu tehničke dokumentacije.

Premijer Zoran Milanović napominje kako se u dubrovački aerodrom ulaže gotovo jednak iznos kao u zagrebački te ističe važnost činjenice da će glavnina ulaganja biti pokrivena iz europskih fondova.

Projekt "Razvoj Zračne luke Dubrovnik" obuhvaća izgradnju i dogradnju objekata "zračne strane" dubrovačkog aerodroma, što uključuje uzletno-slijetnu stazu, staze za vožnju, stajanku, osnovne staze, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekte za prihvat i otpremu te rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala.

Tu su uključeni i objekti spasilačko-vatrogasne službe, upravne zgrade, sustava vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom, elektroopskrbnog sustava, kao i izgradnja objekata na "zemaljskoj strani", što uključuje pristupne ceste i parkirališta za automobile i autobuse.

Predviđena je i nadogradnja različitih objekata za potrebe opskrbe i podrške, uključujući primjerice izmještanje postrojenja za skladištenje i opskrbu gorivom, poboljšanje elektroopskrbnog sustava, poboljšanje spasilačko-vatrogasne službe i dogradnju raznih servisnih građevina.

Onemogućava se manipuliranje novcem iz humanitarnih akcija

Novac koji eventualno ostane na računu nakon održavanja humanitarane akcije za neku oboljelu osobu morat će se upotrijebiti za liječenje neke druge osobe, a ne u privatne svrhe, predlaže Vlada Zakonom o humanitarnoj pomoći koji je u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru.

Preostali novac nakon humanitarne akcije neće se moći upotrijebiti za gradnju kuće ili neku drugu svrhu, nego upravo za ono za što je prikupljan, objašnjava ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić intenciju Vlade da onemogući maniplaciju novcem koji su građani prikupli za točno određenu svrhu i vratiti povjerenje građana u humanitarne akcije.

Neutrošeni novac iz neke od akcija njen organizator bit će, naime, dužan zadržati na računu te uplatiti na račun prve slijedeće humanitarne akcije iste vrste.

"Mislimo da je jako važno u ovom području uvesti reda kako bi ljudi točno znali kome daju novac i kamo on odlazi i da u tome budu apsolutno sigurni", naglasila je Opačić.

U Hrvatskoj je do sada bilo puno humanitarnih akcija koje pokazuju da postoji velika solidarnost ljudi prema bolesnima osobama, ali dolazilo je i do nepravilnosti, bilo je i zakonskih nedorečenosti zbog kojih su se događali i sudski procesi, kazala je.

Predloženim zakonom uvodi se tako obveza prijavljivanja akcije u uredima državne uprave, a Državno odvjetništvo dobiva mogućnost da zatraži povrat nenamjenski utrošenog novca.

DORH će, naime, moći pokrenuti postupak protiv onih koji su nenamjenski upotrijebili novac građana prikupljen za određenu svrhu.

"Zakon će neusmnjivo otkloniti svaku sumnju u bilo koju akciju, uvesti reda i onemogućiti da se oko eventualnog ostatka novca nakon humanitarne akcije vode sudski sporovi i da se tvrdi da taj novac mogu naslijediti privatne osobe", istaknula je ministrica Opačić.

Zakonski prijedlog predviđa razvrstavanje humanitarnih akcija s obzirom na svrhu njihova organiziranja te uvođenje pripadajućeg vizualnog identiteta humanitarnih akcija (logotipa).

Logotip bi značio da je organizator konkretne akcije ishodio potrebna rješenja, ali i da će se prikupljeni novac upotrijebiti upravo za svrhu za koju je prikupljan.

Inspekcijski nadzor, kada se radi o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, provodilo bi Ministarstvo socijalne politike i mladih, a nadzor nad humanitarnim akcijama provodilo bi nadležno ministarstvo u čiji djelokrug rada pripada akcija s obzirom na njenu svrhu.

Vlada je donijela i odluku kojom se Klinici za dječje bolesti (KDB) Zagreb omogućava zakup poslovnog prostora u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Sestre milosrdnice radi preseljenja Zavoda za hematologiju i onkologiju KDB Zagreb.

Zavod za hematologiju i onkologiju preselit će se tako u 1.194 metra četvorna u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, za cijenu od jedne kune mjesečno.