Foto: Guliver image/Getty images

SUTRA će u Haagu biti izrečena presuda u postupku zbog nepoštovanja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) protiv ratnog zapovjednika Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), umirovljenog generala Radislava Krstića koji je osuđen na 35 godina zatvora za genocid u Srebrenici. Naime, Krstiću je suđeno jer je u tri navrata odbio pred Haškim tribunalom svjedočiti u obranu svog nekadašnjeg vrhovnog zapovjednika Radovana Karadžića, uz obrazloženje da mu narušeno zdravlje to ne dozvoljava.

Dok se čeka presuda Krstiću, stigla je odluka bivše predsjednice RS Biljane Plavšić da ni ona ne želi svjedočiti u korist Karadžića jer, kako je navela, nije u stanju, a "taj čovjek je ničim dobrim nije zadužio".

Raspravno vijeće je i u svibnju ove godine odobrilo tri zahtjeva Karadžića i izdalo obvezujuće naloge za svjedočenje bivšim generalima Vojske RS Zdravku Tolimiru, Ljubiši Beari i Radivoju Miletiću. Sva trojica su, iz različitih razloga, otkazali poslušnost nekadašnjem vrhovnom zapovjedniku i odbili su svjedočiti u njegovu obranu. Nakon toga su još dva generala, Milenko Živanović i Svetozar Andrić, otkazali poslušnost i odbili dobrovoljno svjedočiti pa su im izdani obavezujući nalozi.

"Moguće je da odbijaju svjedočiti jer bi njihova svjedočanstva mogla biti optužujuća po Karadžića"

Novinar agencije Anadolija istraživao je što je razlog pobune najbližih suradnika i generala protiv bivšeg vrhovnog zapovjednika Radovana Karadžića.

Direktor i urednik agencije Sense i dugogodišnji izvjestitelj iz Haškog tribunala, Mirko Klarin, kazao je za agenciju Anadolija kako je "puno generala VRS posljednjih mjeseci otkazalo poslušnost svom bivšem vrhovnom zapovjedniku i odbilo da svjedočiti u njegovu obranu". "To pokazuje da ostaju stare (ratne) podjele između `Mladićevih` i `Radovanovih` generala (poput Stanislava Galića i Dragomira Miloševića, koji su se rado odazvali pozivu). Drugo, generali se ne žele podvrgnuti unakrsnom ispitivanju od strane tužitelja, u strahu da bi se mogli inkriminirati i, pošto su neki već osuđeni, umanjiti svoje šanse u žalbenom postupku'', komentirao je Klarin.

Kako se na oba suđenja trenutno izvode dokazi o genocidu u Srebrenici, podsjeća Klarin (Haško tužiteljstvo u slučaju "Mladić", a obrana u slučaju "Karadžić"), zanimljivo je vidjeti kako jedan na drugog prebacuju odgovornost za ono što se dogodilo. "Karadžić to čini direktnije i otvorenije od Mladićevih branitelja'', ocijenio je Klarin.

Bošnjački oficir za vezu s Haškim tribunalom Amir Ahmić naglasio je kako se u ovom slučaju radi o odnosima koji su naslijeđeni iz ratnog perioda u BiH. "Plavšić se u jednom periodu odvojila od Karadžića. Ti animoziteti su se prenijeli i u Haag. Osim toga, drugačiji su pristupi u obrani Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Očigledno da svatko tu ima svoje favorite i svoje svjedoke. Kao da su se između sebe dogovorili i podijelili svjedoke", komentirao je Ahmić.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, kazala je novinaru Anadolije da se u ovom slučaju radi o ljudima iz najužeg rukovodstva RS-a, koji se danas praktično distanciraju od Karadžića i njegovih (ne)djela. "Moguće je da odbijaju svjedočiti jer bi njihova svjedočanstva mogla biti optužujuća po Karadžića. Karadžić za mnogo toga treba odgovarati", dodala je Biserko i upozorila kako se u procesu pred Haškim tribunalom cijela stvar svela na RS i njenu vojsku, te da u cijeloj priči praktično nedostaju Beograd i Srbija, koji su imali značajnu ulogu u užasu koji se 90-tih dešavao na zapadnom Balkanu.

Radovan Karadžić je bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba. Tereti ga se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Radovan Karadžić je nakon višegodišnjeg skrivanja uhićen u Srbiji prije pet godina, a u pritvor Međunarodnog suda prebačen je 30. srpnja 2008. godine.