Foto: Shutterstock

VIŠE od 765.000 birača dalo je svoj glas zadnjeg dana desetodnevnog neslužbenog referenduma o demokratskim reformama u Hong Kongu koji se održava u sklopu građanske kampanje koju su lokalne vlasti i Peking proglasili nezakonitom.

Taj "građanski referendum" o načinu biranja idućeg predsjednika mjesne izvršne vlasti od početka je privukao velik broj birača Hong Konga, čije stanovništvo broji sedam milijuna ljudi. Napetosti u Hong Kongu izbile su oko pitanja izbora čelnika tog grada kojega imenuje gradsko povjerenstvo od 1.200 članova, uglavnom prokineski orijentiranih.

Demokratski aktivisti žele da proces imenovanja bude otvoren za sve u skladu s međunarodnim standardima i zaprijetili su da će zatvoriti središnje područje grada u kojemu se nalaze neke od najvećih azijskih tvrtki i banaka ako grad ne usvoji demokratske metode biranja novog čelnika.

Peking je dao do znanja da referendum neće imati nikakva utjecaja na ustav i da njegov ishod neće imati učinka. Otkako se 1997. vratio pod upravu Kine, Hong Kong ima status posebne upravne regije s velikom autonomijom, po načelu "jedna zemlja, dva sustava". Njegovi stanovnici uživaju slobodu govora nepoznatu na kontinentu, ali Peking zapravo uvelike kontrolira tamošnji politički život pa Hongkonžani redovito upozoravaju na kršenje ugovora o povratku Hong Konga pod kineski suverenitet.

Kina je obećala da će do izbora predsjednika izvršne vlasti 2017. i parlamenta 2020. uvesti sustav izravnih izbora, ali mnogi lokalni demokrati sumnjaju u ta obećanja jer taj rok redovito pomiče i traže pravo imenovanja kandidata. Referendum koji su organizirali prodemokratski aktivisti odvija se uglavnom putem interneta.