Foto: AFP/Arhiva

DANAS su objavljeni rezultati jedne znanstvene studije, koji ukazuju kako bi države Haiti i susjedna Dominikanska Republika mogle ući u period u kojem bi ih sporadično mogli pogoditi snažni potresi, javlja agencija AP.

Studija navodi kako je potres magnitude 7.0 stupnjeva po Richteru koji je prije dvije godine pogodio i devastirao Haiti vjerojatno  bio samo prvi u nizu potresa sličnih jakosti.

U haićanskoj katastrofi je u siječnju 2010. poginulo 314 tisuća osoba, a u toj otočkoj zemlji situacija je i nakon dvije godine od razornog potresa i dalje poprilično loša, sa stotinama tisuća ljudi koji i dalje žive po kampovima i gladuju. Mnoge je pokosila kolera koja je izbila nakon potresa.

Vodeći autor studije William Bakun rekao je kako se čini da je potres na Haitiju možda obilježio početak novog ciklusa velikih potresa na rasjednoj ploči Enriquillo, i to 240 godina nakon seizmičkog mirovanja.

Bakun je dodao kako izgleda da je cijeli sustav Enriquillo seizmički aktivan, stoga bi se Haiti i Dominikanska republika trebali dobro pripremiti za buduće snažne potrese.

Značajnije seizmičke aktivnosti nije bilo od 1770. godine

Autori su dokumentirali niz od četiri velika potresa magnitude 6.6 stupnjeva po Richteru i snažnijih, koji su pogodili Hispaniolu, karipski otok koji te dvije ugrožene zemlje dijele, a ta je aktivna faza počela 1701 u blizini epicentra potresa na Haitiju, te je završila 1770. godine.

U 240 godina, od 1770. pa do 2010. nema zapisa o značajnijim potresima u području Enriquillea, osim jednog iz 1860. koji se najvjerojatnije dogodio u moru.

Vjerojatnost da je počeo novi aktivni period naglašava potrebu da se Haiti i Dominikanska Republika usredotoče na izgradnju infrastrukture otporne na potrese.

Studija je objavljena u izdanju Američkog seizmološkog saveza za veljaču.