Abhazija odbacila njemačko posredovanje u sporu s Gruzijom
SERGEJ BAGAPŠ, predsjednik odmetnute gruzijske oblasti Abhazije, odbacio je plan njemačke vlade kojom bi ona trebala posredovati u pregovorima s gruzijskom vladom.
Abhazija se početkom 1990-ih, nedugo nakon raspada SSSR-a i uspostavljanja nezavisne Gruzije, ocijepila od te bivše sovjetske republike. Slijedio je krvavi rat koji je, slično kao u slučaju Južne Osetije, završio uspostavljanjem Abhazije kao de facto nezavisne, ali međunarodno nepriznate države.
Priznanje nezavisnosti Kosova, ali i najave prozapadnog gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija da će gruzijski suverenitet uspostaviti vojnim sredstvima, odnedavno su izvor velikih napetosti na Kavkazu. Bilježe se brojni oružani incidenti, a Rusija – koja ne krije simpatije prema odmetnutim gruzijskim oblastima – je jasno stavila do znanja da će u slučaju gruzijskog napada vojno intervenirati.
Iako i SAD i EU podržavaju Gruziju i njen teritorijalni integritet, strah da se zapadne države zbog komadića Kavkaza upetljaju u sukob nesagledivih posljedica je bio razlogom što je odgođen prijem Gruzije u NATO.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je, pak, nedavno posjetio Tbilisi i iznio plan prema kojemu bi se trebao riješiti gruzijsko-abhaški spor. Plan je sadržavao tri faze – potpisivanje mirovnog sporazuma i povratak izbjeglih Gruzijaca u Abhaziju; obnova abhaške infrastrukture uz njemačke i druge zapadne fondove te konačna odluka o statusu Abhazije na međunarodnoj konferenciji.
Steinmierov ruski kolega Sergej Lavrov, pak, drži da njemački plan sadrži "dobar koncept", ali da se ne može primijeniti prije nego što se gruzijske snage ne povuku, odnosno ne demilitariziraju strateški važan prijevoj Kodori.
Predsjednik Bagapš je, pak, rekao da je spreman razgovarati o mirovnom sporazumu, ali ne i o statusu svoje republike, jer je ona "nezavisna i razgovor o tome više nema smisla".
Abhazija se početkom 1990-ih, nedugo nakon raspada SSSR-a i uspostavljanja nezavisne Gruzije, ocijepila od te bivše sovjetske republike. Slijedio je krvavi rat koji je, slično kao u slučaju Južne Osetije, završio uspostavljanjem Abhazije kao de facto nezavisne, ali međunarodno nepriznate države.
Priznanje nezavisnosti Kosova, ali i najave prozapadnog gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija da će gruzijski suverenitet uspostaviti vojnim sredstvima, odnedavno su izvor velikih napetosti na Kavkazu. Bilježe se brojni oružani incidenti, a Rusija – koja ne krije simpatije prema odmetnutim gruzijskim oblastima – je jasno stavila do znanja da će u slučaju gruzijskog napada vojno intervenirati.
Iako i SAD i EU podržavaju Gruziju i njen teritorijalni integritet, strah da se zapadne države zbog komadića Kavkaza upetljaju u sukob nesagledivih posljedica je bio razlogom što je odgođen prijem Gruzije u NATO.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je, pak, nedavno posjetio Tbilisi i iznio plan prema kojemu bi se trebao riješiti gruzijsko-abhaški spor. Plan je sadržavao tri faze – potpisivanje mirovnog sporazuma i povratak izbjeglih Gruzijaca u Abhaziju; obnova abhaške infrastrukture uz njemačke i druge zapadne fondove te konačna odluka o statusu Abhazije na međunarodnoj konferenciji.
Steinmierov ruski kolega Sergej Lavrov, pak, drži da njemački plan sadrži "dobar koncept", ali da se ne može primijeniti prije nego što se gruzijske snage ne povuku, odnosno ne demilitariziraju strateški važan prijevoj Kodori.
Predsjednik Bagapš je, pak, rekao da je spreman razgovarati o mirovnom sporazumu, ali ne i o statusu svoje republike, jer je ona "nezavisna i razgovor o tome više nema smisla".
D.A.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara