KATAKLIZMA, potres, opća opasnost - tim riječima njemački komentatori opisuju politički šok nakon prošlotjedne pobjede krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) u Saskoj-Anhaltu. S gotovo 44 posto glasova AfD-u su nedostajala samo tri mandata za apsolutnu većinu, a njegov glavni kandidat Ulrich Siegmund sada pokušava osigurati podršku za formiranje prve pokrajinske vlade krajnje desnice u poslijeratnoj Njemačkoj.

Rezultat je doveo u pitanje i političku budućnost kancelara Friedricha Merza. Njegova vlada desnog centra opisivana je kao posljednja prilika etabliranih stranaka da zaustave jačanje AfD-a, ali samo 16 mjeseci nakon dolaska na vlast ta strategija izgleda sve neuspješnije, piše Guardian.

Je li Merz čovjek za ovaj trenutak?

Novi loši rezultati za Merzovu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) očekuju se na još dva pokrajinska izbora ovog mjeseca. "Ovo je najteži poraz CDU-a u posljednjih nekoliko godina, pa i desetljeća. Nešto se promijenilo, i to ne samo u Saskoj-Anhaltu nego u cijeloj Njemačkoj", priznao je Merz u ponedjeljak.

Brojni Merzovi kritičari tvrde da 70-godišnji bivši direktor BlackRocka nije dorastao političkom trenutku. Opisuju ga kao netaktičnog vođu bez empatije koji javnosti šalje proturječne poruke.

Politolog Thomas Biebricher sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu smatra da Merz ne uspijeva obaviti jedan od osnovnih zadataka političkog vođe - uvjeriti birače da prihvaćanje teških odluka danas može donijeti bolju budućnost.

"Trenutačno prevladava dojam da on komunikacijski ne zna javnosti objasniti brojne reforme - i žrtve koje one donose - niti za njih dobiti podršku", rekao je Biebricher, misleći među ostalim na najavljene rezove u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

Retorika prema migrantima

Merzova dugogodišnja stranačka suparnica Angela Merkel također ga je javno kritizirala zbog oštre retorike o migracijama. No dodala je da joj, s obzirom na ozbiljnost situacije, njegov neuspjeh ne pričinjava zadovoljstvo. "Ovo je prekretnica - stvarna prekretnica - u povijesti Savezne Republike Njemačke", rekla je Merkel. "Kao članici CDU-a, teško mi je to gledati."

Na konferenciji ovog tjedna upozorila je i na problem CDU-ove komunikacije u političkom okruženju u kojem emocije često nadjačavaju činjenice. Stranka je, primjerice, u Saskoj-Anhaltu isticala pad nezaposlenosti i rast bogatstva. "A onda Siegmund kaže: 'Možda je to točno, ali mi se tako ne osjećamo'", rekla je Merkel.

AfD je osnovan 2013. kao euroskeptična stranka, a znatno se radikalizirao tijekom izbjegličke krize 2015. i 2016., kada je Merkel otvorila granice za više od milijun tražitelja azila.

Merz je vlast preuzeo uz obećanje da će stabilizirati zemlju nakon raspada vlade Olafa Scholza, vratiti gospodarski rast i obnoviti njemačke obrambene sposobnosti. Njegova strategija protiv AfD-a trebala se temeljiti na kompetentnom upravljanju i rješavanju problema zbog kojih su birači odlazili krajnjoj desnici.

Rast AfD-a

Istodobno je obećao prekid s Merkelinom migracijskom politikom kako bi AfD-u oduzeo njegovu najjaču temu. No AfD se u međuvremenu proširio na pitanja deindustrijalizacije, troškova života, kriminala i regionalnog identiteta te počeo jačati i izvan tradicionalnih uporišta na istoku zemlje.

Merzu nije pomoglo ni to što je uoči saveznih izbora u veljači 2025. prihvatio glasove AfD-a za stroži prijedlog o migracijama, a zatim se pod pritiskom javnosti povukao. Glavne njemačke stranke godinama su AfD držale izvan vlasti takozvanim "vatrozidom", odnosno odbijanjem bilo kakve suradnje s krajnjom desnicom.

Nakon rezultata u Saskoj-Anhaltu sve je više pitanja funkcionira li ta strategija uopće. Kritičari tvrde da je AfD-u omogućila da iz oporbe napada sporost promjena, a da pritom ne mora preuzeti odgovornost za upravljanje.

Biebricher ipak upozorava da sama smjena Merza ne bi riješila njemačke probleme. Ruska prijetnja, zapuštena infrastruktura, demografski pritisak, kineska konkurencija i geopolitički poremećaji ostali bi bez obzira na to tko vodi vladu. "Ništa od toga neće nestati samo zato što netko bolje komunicira", rekao je.

Merz je slab, ali nitko ne želi njegovo mjesto

CDU-CSU poznat je po disciplini u kriznim trenucima, dijelom i zato što stranka strahuje da bi rušenje vlastitog kancelara moglo samo produbiti probleme. Politički novinar Bernd Ulrich iz Die Zeita tvrdi da je situacija postala toliko loša da Merza upravo vlastita slabost trenutačno štiti.

"Merz je sada dosegnuo fazu u kojoj ga kriza - koju sam neprestano pogoršava - zapravo stabilizira", rekao je. "CDU i vlada u cjelini nalaze se u tako lošem stanju da, koliko se može primijetiti, nitko ne želi preuzeti njegovu funkciju."

Kao mogući nasljednici dugo se spominju premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wüst i bavarski čelnik Markus Söder, ali ni jedan zasad ne pokazuje želju za otvorenim sukobom s kancelarom.

Sljedeći test stiže već 20. rujna

Wüsta u travnju čekaju pokrajinski izbori i pobjeda bi mogla pojačati pritisak na Merza. Söder pak dijeli Merzovu procjenu da CDU-CSU mora zaoštriti retoriku o migracijama kako bi vratio birače AfD-a, iako dio politologa upravo tu strategiju smatra kontraproduktivnom.

Mnogo će ovisiti o izborima u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju 20. rujna. AfD i ondje prema anketama stoji snažno, a pobjeda u Saskoj-Anhaltu dala mu je dodatni zamah. Merz je ovog tjedna u parlamentu ponovno upozorio da AfD predstavlja prijetnju njemačkoj demokraciji, ali je istodobno pokušao ponuditi plan izlaska iz krize.

Citirao je pismo rektora jednog teološkog fakulteta koji mu je savjetovao da ne podlegne očaju jer Njemačka i dalje ima mnogo prilika. Merz je poručio da namjerava ostati kancelar te svoju strategiju sažeo u nekoliko riječi: "Priznati pogreške, oprostiti, ponovno stati na noge i graditi budućnost."