OD Afere plin za cent prošlo je već tri godine, a DORH još nije utvrdio ima li u tom slučaju sumnji u kršenje zakona. Doduše, HERA je otkrila moguće nepravilnosti, no svoj konačni sud još nije objavila. Za Index kažu da će to učiniti do kraja ove godine.

Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića pitali smo što je s izvidima u aferi Plin za cent, jednom od najvećih energetskih slučajeva posljednjih godina, u kojem je HEP tijekom 2023. zbog viškova plina prodavao plin po iznimno niskim cijenama.

Političkih posljedica te afere nije bilo, no prema svemu što smo do sada doznali, pravnih bi ipak moglo biti. 

"Spis se nalazi na HERA-i. Ona mora dati svoje očitovanje. U tom smislu, nije bilo kaznene prijave, mi smo postupali samo temeljem medijskih nastupa", rekao je Turudić na upit Indexa.

>AFERA PLIN ZA CENT

HERA utvrdila veliki višak plina

Iz HERA-e su pak za Index potvrdili da nadzor još uvijek traje. Do sada su utvrdili veliki višak plina u HEP-ovoj bilančnoj skupini, zbog čega su i pokrenuli nadzore jer sumnjaju da dio energetskih subjekata nije poštovao zakon i pravila tržišta. No regulator konačne odluke najavljuje tek za kraj 2026., više od tri godine nakon spornih događaja.

HERA je u odgovoru Indexu navela da je riječ o događajima iz lipnja i srpnja 2023., kada je u transportnom sustavu Republike Hrvatske zabilježeno "značajno pozitivno odstupanje", odnosno višak plina bilančne skupine HEP-a. Pojednostavljeno, bilančna skupina HEP-a je HEP-ov plinski račun na kojem se prati je li u sustav ušlo više ili manje plina nego što je potrošeno.

Problem je bio u tome što su istodobno zabilježene iznimno niske marginalne prodajne cijene plina, prema kojima je HEP imao pravo na naknadu za taj višak plina. Drugim riječima, HEP je za plin koji je završio kao višak dobivao naknadu po vrlo niskim cijenama, nekad i za samo jedan cent.

HERA je navela da je od srpnja 2023. do veljače 2024. prikupljala podatke i očitovanja od HROTE-a, operatora tržišta plina, i Plinacra, operatora transportnog sustava. Regulator je analizirao trgovanje na trgovinskoj platformi, postupanje operatora transportnog sustava i voditelja bilančnih skupina koji su sudjelovali na veleprodajnom tržištu plina za potrebe uravnoteženja. Obuhvatili su razdoblje od početka primjene posebnih mjera iz Vladine uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odnosno od 1. listopada 2022. do 6. srpnja 2023.

Nakon tih analiza HERA je u svibnju 2024. po službenoj dužnosti pokrenula upravne postupke nadzora nad određenim brojem energetskih subjekata, odnosno tvrtki koje se bave preprodajom plina. Postupci su pokrenuti zbog sumnje da na veleprodajnom tržištu energije nisu postupali u skladu sa Zakonom o tržištu plina, Pravilima o organizaciji tržišta plina, europskom uredbom REMIT i Vladinom uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije. Drugim riječima, kršili su pravila, pri čemu je moguće da je HEP dnevno trpio štetu i do pola milijuna eura.

Tijekom nadzora HERA je tražila obrazloženja, obavijesti, podatke i dokumentaciju. Nakon što je prikupila relevantne podatke, krajem 2024. i tijekom 2025. provodila je dodatne analize i simulacije. Konačan odgovor HERA će dati do kraja ove godine, a tada bi, ako je suditi po onome što je izjavio Turudić, i DORH trebao ocijeniti što će dalje biti s izvidima u ovoj aferi.

HEP prodavao plin ispod cijene

Poznato je da je afera Plin za cent izbila nakon što se pokazalo da je HEP zbog viškova plina prodavao plin ispod tržišne cijene, a ukupna šteta procjenjivala se na desetak milijuna eura.

Iz HEP-a su tada tvrdili da su bili prisiljeni prodavati plin ispod cijene na dražbama jer više nisu imali gdje skladištiti viškove. Oporba je za političku odgovornost prozivala tadašnjeg ministra gospodarstva Davora Filipovića, kojem se predbacivalo da je odluka koja je mogla spriječiti daljnje gomilanje problema donesena prekasno.

Širi kontekst afere bio je Vladin model intervencije na energetskom tržištu, koji je bio nužan zbog napada Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. Vlada je u rujnu te godine odredila da INA sav domaći plin mora prodavati HEP-u, i to po reguliranoj cijeni. Cilj je bio da HEP dobije jeftiniji plin od tadašnjih tržišnih cijena i tako jeftinije proizvodi električnu energiju.

No nakon promjene okolnosti na tržištu i popunjavanja skladišnih kapaciteta, taj je model doveo do viškova plina u HEP-ovoj bilančnoj skupini. HEP je višak morao prodavati po vrlo niskim cijenama.

Tko je sve kupio jeftin plin?

U javnosti se najviše raspravljalo o tome tko je kupovao taj plin. Tadašnji šef HROTE-a Boris Abramović rekao je na saborskom Odboru za gospodarstvo da je u preuzimanju viškova sudjelovalo 11 voditelja bilančnih skupina, među kojima su bili PPD, E.ON, Međimurje-plin, MET, ENNA, Geoplin Zagreb, Gradska plinara Zagreb, INA, HEP Trgovina, Geoplin i MAN. Abramović je tada rekao i da je PPD kupio 63 posto jeftinog HEP-ova viška plina, no PPD je to demantirao i tvrdio da nije riječ o pogodovanju te da voditelji bilančnih skupina ne mogu utjecati na alocirane količine. Iz javno dostupnih podataka, pak, nije vidljiv potpuni popis svih kupaca, s točnim količinama i cijenama po pojedinom sudioniku tržišta.

Zato je HERA-in nadzor ključan. On bi trebao pokazati tko je sudjelovao u trgovanju, jesu li sudionici tržišta postupali po pravilima i je li itko iskoristio poremećaj na tržištu na način koji bi bio protivan zakonu ili pravilima energetskog tržišta. I Turudićev komentar pokazuje da eventualno daljnje postupanje DORH-a zasad ovisi o nalazima HERA-e. A iz odgovora regulatora proizlazi da konačne odluke neće biti donesene prije kraja ove godine.