Foto/screenshot: Pixsell/Davor Puklavec/Digital Journal

JEDNA od najuglednijih svjetskih novinskih agencija, AFP, objavila je opširan članak o ostavštini Franje Tuđmana, prvog predsjednika neovisne Hrvatske.

>> Prošlo je 18 godina od smrti Franje Tuđmana, čovjeka koji je dijelio Bosnu, a podijelio Hrvatsku

>> Zašto vodeći svjetski mediji o Praljku govore jedno, a hrvatski nešto sasvim drugo?

Turisti koji avionom putuju u glavni grad Hrvatske slijeću na novi aerodrom Franjo Tuđman, nazvan po "ocu domovine" - koji se spominje u nedavnoj osuđujućoj presudi Haškog suda, piše AFP.

Nedavna presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostala je u sjeni dramatične smrti bosansko-hercegovačkog Hrvata Slobodana Praljka, koji je popio cijankalij nakon što su mu suci potvrdili kaznu za ratne zločine 1990-ih godina u BiH.

No možda je još veći značaj za Hrvatsku imala sudačka ocjena Tuđmana, koji je umro 1999. godine, ali je za većinu Hrvata i dalje heroj zbog činjenice da je Hrvatska pod njegovom vlašću postala neovisna, unatoč pogreškama u njegovoj autokratskoj vladavini, stoji u AFP-ovu članku.

Naime, u presudi Haškog suda šestorici optuženih Hrvata jasno je rečeno da je Tuđman dijelio njihovu zamisao o etničkom čišćenju muslimana u pokušaju ujedinjenja Hrvata u regiji, navodi AFP, pa podsjeća da je u ratu u BiH 1992.-1995. između Hrvata, Srba i muslimana stradalo oko 100 tisuća ljudi.

AFP podsjeća na burne reakcije u Hrvatskoj na hašku presudu, među kojima ističu ocjenu Novog lista prema kojoj je "mrlja na hrvatskom vodstvu 90-ih dovela u pitanje sve ono što mislimo o sebi".

Unatoč presudi, 18. godišnjica Tuđmanove smrti obilježena je 10. prosinca uobičajenim komemoracijama širom Hrvatske. Vodeći hrvatski dužnosnici položili su vijence u bojama hrvatske zastave na impozantan Tuđmanov grob od crnog mramora u Zagrebu, podsjeća AFP.

"Tuđman je bio državnik... znao je točno koji je njegov cilj i ostvario ga je, a to je bilo stvaranje Hrvatske", rekla je AFP-u umirovljenica Katarina Hrkač na komemoraciji Slobodanu Praljku, koja je održana dan nakon obljetnice Tuđmanove smrti. AFP podsjeća i kako je Večernji list u subotu objavio specijal posvećen "ocu hrvatske države".

Tuđman kao Hrvatska

Tuđman je bio komunistički general koji je s vremenom postao nacionalistički disident, piše AFP, dodajući kako je vodio Hrvatsku u periodu odcjepljenja od Jugoslavije i posljedični četverogodišnji rat s pobunjenim Srbima, koje je podržavao Beograd.

Pogled na Domovinski rat kao oslobodilački rat protiv srpskih agresora je općeprihvaćen u Hrvatskoj, ali mišljenja o Tuđmanovoj ulozi u konfliktu u BiH nisu tako monolitna, piše AFP.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, također iz HDZ-a, žestoko je kritizirao hašku presudu, inzistirajući pritom da je Tuđmanova politika prema BiH "uvijek bila usmjerena prema očuvanju njezina teritorijalnog integriteta", navodi AFP.

No kako je za AFP rekao povjesničar Hrvoje Klasić, "nema nikakve sumnje da je vojno i političko vodstvo Hrvata u BiH bilo pod izravnim utjecajem dužnosnika u Zagrebu". Klasić također upozorava na stvaranje "neke vrste kulta ličnosti i tabu tema" vezanih za Tuđmana.

"Svaka kritika Tuđmana ili njegove politike se, na neki način, smatra kritikom Hrvatske kao takve, što je katastrofalno", rekao je Klasić.

Bivša glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte rekla je 2001. godine da je Haški sud bio spreman podignuti optužnicu protiv Tuđmana u trenutku kad je umro od karcinoma 1999. godine.

Tuđmanova negativna ostavština

Unatoč uspješnoj borbi za neovisnost Hrvatske, Tuđman je vladao željeznom šakom, a vrijeme njegove vladavine obilježile su korupcija i privatizacijska pljačka, koja je dodatno naštetila gospodarstvu koje je ionako bilo razoreno ratom, podsjeća AFP.

Tuđman nije mario za demokratske reforme, zbog čega je Hrvatska bila međunarodno izolirana. Na Tuđmanovu sprovodu, na koji su Hrvati došli u desecima tisuća, bio je uočljiv izostanak stranih državnika, piše ugledna agencija.

Iako su se hrvatski lideri koji su preuzeli vlast nakon Tuđmana, čak i oni iz njegove stranke, u početku distancirali od Tuđmanove kontaminirane ostavštine, pomak udesno 2012. godine donio je svojevrsni "revival" Tuđmanova imena, ali i represivnih tendencija, navodi AFP.

U posljednjih nekoliko godina medijske slobode u Hrvatskoj su pale, podsjeća AFP, dodajući da aktivisti upozoravaju na rastuću atmosferu netolerancije.

"Političari opet prihvaćaju Tuđmanovu negativnu ostavštinu i to je jako štetno", upozorava Vesna Teršelič iz Documente, udruge koja se bavi ratnim zločinima počinjenima u ratovima nakon raspada Jugoslavije.

Teršelič je dodala kako hrvatski premijer Plenković "propušta priliku" za ograđivanje Hrvatske od te ostavštine.

Marcus Tanner, specijalist za Balkan i autor knjige Hrvatska: Nacija iskovana u ratu, sumnja da presuda Haškog suda može imati velik utjecaj i značaj s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a.

"Hrvatska se zbog tih presuda osjeća manje ranjivo nego što bi to bio slučaj prije 10 godina", rekao je Tanner za AFP.