UMJETNA inteligencija postala je svakodnevni alat za velik dio građana, ali tek manji dio korisnika spreman je za nju i platiti, pokazalo je istraživanje predstavljeno danas na financijskoj konferenciji "Izazov promjene".

Nikola Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu rekao je da AI na dnevnoj ili tjednoj razini koristi 58 posto građana.

U poslovnom sektoru umjetnu inteligenciju koristi 45 posto tvrtki, ali njih oko 90 posto još nema usvojenu AI strategiju.

Tvrtke prijavljuju i značajne uštede vremena

Među tvrtkama koje koriste AI više od polovice procjenjuje da zaposlenici zahvaljujući tim alatima uštede najmanje 15 minuta dnevno.

Svaka četvrta procjenjuje da je riječ o više od sat vremena uštede po zaposleniku.

Građani AI najčešće koriste za prikupljanje informacija i prevođenje, ali sve više i za zdravstvene savjete. U samo godinu dana udio građana koji AI koriste u tu svrhu porastao je s 44 na 67 posto.

Gotovo polovica strahuje od nestanka poslova

Rast korištenja umjetne inteligencije prati i veće povjerenje, ali istodobno rastu strahovi od manipulacija, povrede privatnosti i utjecaja na tržište rada.

Čak 47 posto građana i poslodavaca smatra da će zbog AI-ja nestati mnogo poslova, dok samo deset posto građana očekuje stvaranje novih zanimanja.

Kod dijela građana postoji i zabrinutost zbog utjecaja AI-ja na kreativnost i kritičko razmišljanje, kao i zbog mogućeg gubitka profesionalnog identiteta ako automatizacija ugrozi njihovo radno mjesto.

Profesor Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta ocijenio je da se građani trenutno nalaze na svojevrsnom "medenom mjesecu" s umjetnom inteligencijom jer su alati lako dostupni, jednostavni za korištenje i često besplatni.

Upozorio je i da AI korisnicima može dati pogrešan osjećaj da su stručnjaci u područjima o kojima zapravo malo znaju.

Europa zaostaje u infrastrukturi

Na panelu se raspravljalo i o razvoju podatkovnih centara te europskom zaostajanju u ulaganjima u AI infrastrukturu.

Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja i predsjednik Hrvatske udruge data centara, ocijenio je da su dva ključna ograničenja razvoja AI-ja dostupnost čipova i električne energije.

Prema njegovim riječima, Kina raspolaže golemim energetskim kapacitetima, ali tehnološki i dalje zaostaje za vodećim američkim proizvođačima čipova.

Đoreski smatra da je Europa previše usmjerena na regulaciju.

"Ako želimo biti uspješni u AI-ju moramo postati integriranije tržište, biti propulzivniji s energijom, ulagati više u vlastiti razvoj, a ne se zatvarati u pravne okvire", rekao je.

Veliki rizik za ulagače u podatkovne centre

Profesor Zvonko Kostanjčar s FER-a upozorio je da su ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju potencijalno vrlo profitabilna, ali i rizična.

Podatkovni centri danas ugrađuju skupe grafičke procesore koji služe za treniranje AI modela, no brzi tehnološki razvoj može ih u kratkom roku učiniti zastarjelima.

"Istina je da ona trenutno podatkovnim centrima donosi vrlo velike povrate, no u slučaju nekih tehnoloških inovacija, to uskoro može vrijediti ništa. I to je rizik za ulagače", rekao je Kostanjčar.

Dodao je da se najveći dio razvoja AI-ja više ne događa na sveučilištima, nego u velikim tehnološkim kompanijama, a Europa takvih kompanija ima premalo.

Kostanjčar smatra i da europski pristup zaštiti podataka dodatno ograničava razvoj velikih AI modela.

"Ne možete i štititi svoje podatke i razviti modele", rekao je.