UDRUGE Prijatelji životinja i Zelena akcija, zajedno s 12 građanskih inicijativa i uz podršku 159 organizacija, poslale su otvoreno pismo Vladi u kojem traže hitno zaustavljanje planiranih projekata intenzivnog uzgoja i prerade peradi u nekoliko hrvatskih županija.

Upozoravaju na megafarme i klaonice

Kako navode, planirani projekti u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji čine povezanu industrijsku cjelinu s potencijalno ozbiljnim posljedicama za okoliš, vodu i lokalno stanovništvo.

"Ne obraćamo vam se protiveći se radu i razvoju naše države, već zato što postoje projekti koji po svojem opsegu, lokacijama, potrošnji resursa i mogućim posljedicama više nisu pitanje obične gospodarske aktivnosti, nego javnog interesa, zaštite voda, zdravlja ljudi, očuvanja prostora i odgovornosti države prema vlastitim građanima", poručili su.

Organizacije tvrde da se planiraju zahvati povezani sa stotinama milijuna pilića godišnje te desecima tisuća tona stajskog gnoja.

Posebno upozoravaju da bi se dio projekata gradio u blizini zaštićenih prirodnih područja, uključujući Sunjsko polje, Park prirode Lonjsko polje te područja uz Muru i Dravu kod Legrada.

"Smrad ne staje na rubu katastra"

Potpisnici upozoravaju na moguće zagađenje vode, zraka i tla te pad kvalitete života stanovnika.

"Voda ne poznaje administrativne granice. Zrak ne poznaje parcelne čestice. Smrad ne staje na rubu katastra. Ptice, rijeke, podzemne vode i ljudi ne žive prema linijama nacrtanima u uredima", navode.

Dodaju da bi posljedice mogle uključivati iseljavanje stanovništva i dugoročno propadanje ruralnih područja.

"Nitko ne želi odgajati djecu i graditi budućnost u smradu i zagađenju od intenzivnih farmi i klaonica", stoji u pismu.

Traže zabranu projekata

Udruge i inicijative od Vlade traže da ovakve projekte proglasi neprihvatljivima te da se provedu strateške i kumulativne procjene utjecaja na okoliš.

Navode da bi Hrvatska mogla doći u sukob s europskim pravilima o zaštiti voda, nitrata, industrijskih emisija i procjeni utjecaja na okoliš.

"Ovakve odluke ne nestaju nakon jednog mandata; one ostaju desetljećima! Ako stavimo volju hrvatskog naroda u podređen položaj ne samo drugoj državi nego i inozemnom korporativnom kapitalu, nije li to čin veleizdaje?", navode.

Na kraju su pozvali Vladu da "stane na stranu vode, zemlje, ljudi i dugoročnog interesa Hrvatske", poručivši da "voda nije roba, priroda nije višak, a dom nije na prodaju".