index.hr index.hr

alga caulerpa taxifolia predstavlja opasnost za starogradski zaljev na hvaru

09:47, 30. studenoga 2003.
Zloglasna alga Caulerpa Taxifolia toliko se proširila u Starogradskom zaljevu na Hvaru da predstavlja ozbiljnu prijetnju i opasnost narušavanjem prirodne ravnoteže ekosustava i izumiranjem ostalih biljnih i životnijskih vrsta u tom zaljevu, rezultat je to desetodnevnog istraživanja podmorja koje su proveli hrvatski, francuski i američki znanstvenici i stručnjaci okupljeni u međunarodnoj znanstvenoj ekspediciji.

Istraživanje je provedno u organizaciji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Dubrovnika te Centra za istraživanje mora iz Rovinja. Istraživalo se podmorje od Cavtata do Staroga Grada na otoku Hvaru u potrazi za naseobinama invazivnih i otrovnih tropskih algi Caulerpa Taxifolia i Racemosa prije 12-ak godina "uvezenih" i u naše more. U sklopu projekta "Jadran" (hrvatskog nacionalnog monitoring programa jadranskog podmorja) na istraživačkom brodu "Bios" tri dana ekspedicija je provela i u Starom Gradu koji je najugroženiji tom algom. Voditelj ekspedicije, stručnjak splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo mr. Ante Žuljević kaže kako se glavno naselje alge u starogradskom zaljevu proteže od zapadne luke Faros gotovo do samog dna zaljeva, točnije nekadašnjeg trajektnog pristaništa u gradskoj luci. S druge, sjeverne, strane zaljeva naseobina Caulerpe proteže se do uvale Paklina. Prostor obrastao algom veličine je oko 50 hektara. U prva dva do tri metra dubine alga je rijetka, osim na pojedinim mjestima gdje dopire gotovo do površine mora. Međutim, na dubini od 3 do 15 metara iznimno je gusto izrasla i prekriva "sto posto" pjeskovitog, muljevitog ili stjenovitog dna koje je, zapravo, postalo "beskrajna jednolično zelena lelujava monotona livada".

Zabrinjavajuće je, kaže mr. Žuljević, što je alga prisutna u samom dnu zaljeva, gdje se učestalo sidre nautički brodovi koji je na sidrima mogu proširiti i daleko izvan zaljeva. Osim toga, na algom zahvaćenim područjima neprestano se obavlja ribarenje mrežama stajačicama i migavicama, što je, sigurno, i bio razlog prijenosa alge na druga područja u zaljevu - Tiha, Radočin dol, uvala svetog Ante i pokraj rta Kabal.

Kako se alga na tim izdvojenim područjima ne bi proširila, upozorava mr. Žuljević, hitno ju je potrebno ukloniti jer će se u suprotnom kroz manje od pet godina proširiti duž cijele obale starogradskog zaljeva i izvan njega. Na području Malinske i Barbarskog kanala Caulerpa je značajno reducirana upravo zahvaljujući programima uklanjanja, ali i posljednjim iznimno hladnim zimama tijekom kojih je temperatura mora pala ispod 9 Celzijevih stupnjeva. No, to nije dovoljno za zaustavljanje širenja jer se svakog proljeća alga oporavi i nastavi širiti.

Naoko lijepa, florescentna, ali ipak zloglasna alga Caulerpa Taxifolia s prepoznatljivim puzajućim "stabalcem" u Sredozemlju je prvi put zabilježena 1931. U hrvatskom dijelu Jadrana otkrivena je 1991., baš u starogradskom zaljevu. Za nepuno je desetljeće zahvatila područje približne površine od 40 hektara, i to uglavnom na lokaciji "glavnog naselja". Zanimljivo je da se ta površina za posljednju nepunu godinu povećala za gotovo 10 hektara. U međuvremenu je pronađena i kod otoka Mljeta i poluotoka Pelješca, a najnovije vijesti o pronalasku još opasnije alge Caulerpa Racemosa u akvatoriju grada Hvara i Paklenih otoka izaziva još veću zabrinutost i strah za ljepotu i bogatstvo hrvatskog podmorja.

Najgore je, upozorava mr. Ante Žuljević, to što se do sada niti jedan način uklanjanja Caulerpe, čupanjem ili prekrivanjem folijama, nije pokazao dovoljno učinkovitim, osim što je djelomice usporio njezino širenje.

(Hina) dstr vkn

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara