POVJERLJIVA analiza američkih obavještajnih službi detaljno opisuje kako Kina iskorištava rat u Iranu kako bi maksimalno povećala svoju prednost nad Sjedinjenim Državama na vojnom, gospodarskom, diplomatskom i informacijskom polju, izjavila su dvojica američkih dužnosnika upoznatih s izvješćem.

Procjena je, kako navode, sastavljena ovog tjedna za načelnika Združenog stožera, generala Dana Cainea, te je izazvala zabrinutost u Pentagonu zbog geopolitičkih posljedica sukoba Washingtona s Teheranom, i to baš u trenutku dok predsjednik Donald Trump u Pekingu ulazi u ključne pregovore s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, piše The Washington Post.

Kineska strategija na četiri polja

Izvješće, koje je pripremila Obavještajna uprava Združenog stožera, koristi analitički okvir poznat kao "DIME" za procjenu kineskog odgovora na iranski sukob kroz četiri instrumenta državne moći: diplomatski, informacijski, vojni i ekonomski. Dužnosnici su o ovim ranije neobjavljenim saznanjima govorili pod uvjetom anonimnosti.

Otkako su SAD i Izrael 28. veljače započeli rat u Iranu, Kina je, prema izvješću, prodavala oružje američkim saveznicima u Perzijskom zaljevu dok su se oni borili obraniti svoje vojne baze i naftnu infrastrukturu od iranskih raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama.

Peking je također pomagao zemljama diljem svijeta koje se suočavaju s energetskim nestašicama nakon što su američko-izraelski napadi potaknuli Iran da zatvori Hormuški tjesnac, ključni koridor kojim se transportira petina svjetske nafte i plina.

U izvješću se navodi i da je Peking u svojoj javnoj komunikaciji preuzeo popularne kritike rata, nazivajući sukob "nezakonitim". Kina dugo nastoji potkopati sliku SAD-a kao odgovornog čuvara međunarodnog poretka, a sukob u Iranu vidi kao simbol ležernog pristupa Washingtona vojnim intervencijama.

Istrošene zalihe američkog streljiva

Rat je iscrpio goleme zalihe američkog streljiva koje bi bile presudne u mogućem sukobu s Kinom oko Tajvana, stoji u izvješću. Iranski sukob, koji je rezultirao oštećenjem ili uništenjem američke vojne opreme i objekata diljem Bliskog istoka, omogućio je Pekingu da promatra američki način ratovanja i iz toga uči kako planirati vlastite buduće operacije.

Posebno je izražen utjecaj na ograničene zalihe protuzračnih sustava Patriot i presretača THAAD, kao i krstarećih projektila Tomahawk. Zbog toga su saveznici poput Tajvana, Japana i Južne Koreje zabrinuti za američku vojnu spremnost i sposobnost Washingtona da intervenira u slučaju kineskog napada.

"To otvara pitanja o sposobnosti američke obrambene industrije da brzo obnovi zalihe streljiva i nadovezuje se na već postojeću zabrinutost zbog sporih isporuka", rekao je Jacob Stokes, viši suradnik u Centru za novu američku sigurnost.

Dodao je da to "propekinškim glasovima na Tajvanu daje argument da uspore ili blokiraju financiranje jačanja tajvanske vojske", što pristaše Tajvana smatraju ključnim za odvraćanje Pekinga.

Reakcije iz Washingtona i Pekinga

Upitan o nalazima izvješća, glavni glasnogovornik Pentagona Sean Parnell izjavio je: "Tvrdnje da se globalna ravnoteža snaga prebacila na stranu bilo koje države osim Sjedinjenih Američkih Država u osnovi su lažne." Dodao je kako Pentagon "održava snažan i otporan arsenal te industrijske kapacitete potrebne za obranu naše nacije, zaštitu naših interesa i odvraćanje bilo kojeg protivnika."

Glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales rekla je da su SAD "u samo 38 dana desetkovale vojne sposobnosti iranskog režima i sada guše ostatke njihova gospodarstva jednom od najuspješnijih pomorskih blokada u povijesti." Poručila je: "Vojska Sjedinjenih Država najveća je borbena sila na svijetu s neusporedivom moći koja je izložena cijelom svijetu."

U priopćenju je glasnogovornik kineskog veleposlanstva Liu Pengyu naveo da je Peking predan "promicanju mira i radu na smirivanju situacije". "Trenutni prioritet je svim sredstvima spriječiti ponovno izbijanje sukoba, a ne iskorištavati situaciju za blaćenje drugih zemalja", rekao je.

Trump pod pritiskom uoči sastanka sa Xijem

Stručnjaci kažu da izvješće, iako potvrđuje rastući konsenzus da sukob naginje ravnotežu snaga u korist Pekinga, pruža i nove uvide, poput onog o prodaji oružja američkim saveznicima. "Sve u svemu, rat u Iranu uvelike poboljšava geopolitički položaj Kine", ocijenio je Stokes.

Vrijeme objave izvješća posebno je osjetljivo jer Trump započinje višednevne sastanke u Pekingu s ciljem ponovnog uspostavljanja ravnoteže u odnosima između dva najveća svjetska gospodarstva.

Summit, koji je u ožujku odgođen zbog rata u Iranu, događa se u trenutku dok Trumpovi izaslanici pokušavaju pronaći rješenje za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i rješavanje američke zabrinutosti oko iranskog nuklearnog programa. Trumpov ugled, kako u zemlji tako i u svijetu, narušen je zbog nezadovoljstva javnosti sukobom i značajne štete nanesene globalnom gospodarstvu.

Trump je odbacio ideju da je pod pritiskom ili da mu je potrebna pomoć Pekinga. "Mislim da nam ne treba nikakva pomoć s Iranom. Pobijedit ćemo na ovaj ili onaj način, mirno ili drugačije", rekao je novinarima prije polaska u Peking.

Energetska kriza kao kineska prilika

Trump je ustvrdio da je zatvaranje tjesnaca velik problem za Kinu zbog njezine ovisnosti o nafti iz Zaljeva. Međutim, obavještajno izvješće navodi da je Kina prebrodila nestašice zahvaljujući razvoju obnovljivih izvora energije i svojim ogromnim rezervama nafte.

"Kina je, odmah nakon Sjedinjenih Država, zemlja koja je najviše zaštićena od energetske krize na svijetu", rekao je Ryan Hass, stručnjak za Kinu pri Institutu Brookings. To Pekingu omogućuje da stvara prijateljstva u inozemstvu, objasnio je Hass.

"Kina se postavlja kao zemlja koja nudi rješenja, osiguravajući pristup mlaznom gorivu i drugim deficitarnim proizvodima kao kratkoročnu pomoć", rekao je. Otkako je rat počeo, Peking je kontaktirao Tajland, Australiju, Filipine i druge zemlje kako bi im pomogao s energetskim potrebama, nudeći im kinesku zelenu tehnologiju kao dugoročno rješenje.

"Ne radi se tu o altruizmu. Peking koristi priliku da stvori razdor između Amerike i njezinih tradicionalnih partnera", istaknuo je Hass. Dok je Washington u prošlim krizama slao dužnosnike diljem svijeta, Trumpova administracija nije pokazala interes za takve napore. "To je stvorilo vakuum koji Peking sada nastoji popuniti", zaključio je Hass.

Rat je također omogućio Pekingu da preuzme moralnu prednost nad Washingtonom i skrene pozornost s vlastitih kršenja ljudskih prava i agresivnog ponašanja u Aziji. "Kina ima priliku prikazati Sjedinjene Države kao agresivnu, unilateralističku silu u opadanju jer se Washington ne može suzdržati od upletanja u krvave i skupe ratove na Bliskom istoku", zaključio je Stokes.