AMERIČKI javni dug prvi je put premašio 40 bilijuna dolara, pokazuju podaci Ministarstva financija, dok obrambena potrošnja, socijalni programi, smanjenja poreza i sve veći troškovi kamata na rastući deficit odnose golem dio saveznog proračuna i dodatno opterećuju državne financije.

Nova rekordna razina dosegnuta je samo pet mjeseci nakon što je američki dug u ožujku dosegnuo prethodni rekord od 39 bilijuna dolara, i to ranije nego što su analitičari očekivali.

U 20 godina četverostruko povećanje

Tome su djelomično pridonijele milijarde dolara izgubljenih prihoda od carina predsjednika Donalda Trumpa koje su proglašene nevažećima, zbog čega se Ministarstvo financija moralo brže zaduživati kako bi podmirilo državne obveze.

Dosad nezabilježena razina duga dodatno naglašava suprotstavljene prioritete administracije, od povećanja izdvajanja za obranu - na koje se SAD oslanja u vođenju rata predsjednika Trumpa protiv Irana, koji traje gotovo šest mjeseci - do nastojanja da se smanje cijene goriva i hrane za američke građane.

Prema izvješću AP-a, američki se dug sada više nego udvostručio u manje od deset godina, tijekom predsjedničkih mandata Donalda Trumpa i Joea Bidena, a u manje od 20 godina povećao se četverostruko. Krajem devedesetih godina iznosio je nešto više od 3 milijarde dolara.

Ogromna državna potrošnja

Glavni razlog rasta duga je to što američka savezna država već godinama troši više novca nego što prikupi porezima.

Tome su pridonijeli smanjenje poreznih prihoda, velika vojna i druga državna potrošnja, financijska kriza 2008. godine, pandemija COVID-19 te sve veći troškovi mirovina i zdravstvenih programa poput Social Securityja i Medicarea.

Uz to, na dug se plaćaju kamate, pa i same kamate s vremenom postaju sve veći dio državnih izdataka.