Američki Kongres konačno odobrio 787 milijardi dolara poticaja gospodarstvu
AMERIČKI Senat je jutros oko 5 sati po hrvatskom vremenu odobrio zakon kojim će američke tvrtke i pojedinci dobiti 787 milijardi dolara u svrhu poticaja gospodarstva.
Nakon što je sinoć istovjetni prijedlog odobrio i Predstavnički dom, američki predsjednik Obama će ga moći potpisati te tako ispuniti obećanje o tome kako će program financijske pomoći stupiti na snagu do sredine veljače.
Veliki dio američkih komentatora, s druge strane, smatra kako je izglasavanje programa poticaja za Obamu bila Pirova pobjeda, s obzirom da su okolnosti u kojima je taj proces priveden kraju njegove slabosti i nedostatak autoriteta. S druge strane, protivljenje poticaju je republikancima - teško poraženima i na jesenskim izborima - omogućilo da zbiju redove.
Tako je sinoć za paket poticaja svoj glas dalo 246, dok su 183 kongresnika bili protiv - svi republikanci te sedam članova Demokratske stranke. Okolnosti u kojima je paket odobrio Senat su bile još dramatičnije. Demokrati su uz pomoć tri liberalna republikanska senatora postigli 60 glasova nužnih za izbjegavanje opstrukcije, ali tek nakon što je demokratski senator Sherrod Brown vladinim zrakoplovom doveden u Washington s karmina za svoju preminulu majku kako bi mogao dati svoj glas.
Obama i demokrati su inzistirali na što hitnijem donošenju paketa, pri čemu je predsjednik tvrdio kako bi svako odlaganje, pogotovo u uvjetima današnje globalne krize, izazvalo kataklizmičke posljedice po američko gospodarstvo. Demokratska stranka je, pak, tvrdila kako će upravo ovaj program omogućiti stvaranje 3,5 milijuna novih radnih mjesta te masovnom potrošnjom vladinog novca omogućiti oporavak ranjenog američkog gospodarstva.
Republikanci, s druge strane, tvrde kako je u paketu - koji je originalno bio "težak" gotovo bilijun dolara - premalo poreznih olakšica, kao i da se njime samo produbljava donedavno nezamislivi proračunski deficit i javni dug, čije će otplaćivanje opteretiti buduće generacije Amerikanaca.
Republikanci, ali i šira javnost, su se žalili što je zakonski prijedlog - koji je imao preko 1000 stranica - previše složen i nerazumljiv, odnosno da je demokratsko vodstvo Kongresa inzistiralo na hitnosti samo zato da u njega "na mala vrata" progura mnoge odredbe koje bi i biračima bile problematične. To se odnosi na razne kulturne i socijalne programe, odnosno građevinske i druge projekte za koje nije jasno na koji bi način trebali stimulirati ekonomiju. Tako zakonski prijedlog, usprkos prethodnog obećanja predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi, nije objavljen na Internetu 48 sati prije izjašnjavanja u Senatu.
Obama je, pak, kritiziran zbog toga što nije aktivno sudjelovao u izradi prijedloga, odnosno što je dozvolio da na njega preveliki utjecaj ima lijevo krilo Demokratske stranke, odnosno njeni predvodnici u liku Nancy Pelosi i vođe senatske većine Harryja Reida. Smatralo se da će Obama, koji je tijekom kampanje inzistirao na prevladavanju stranačkih razlika, uložiti više napora da republikance privoli na potporu svom planu.
Iako ankete sugeriraju kako novi predsjednik još uvijek uživa veliku podršku američkih birača, odnos prema paketu financijskih poticaja je složeniji - većina mu se ili protivi ili prema njemu ima određene sumnje.
Paket je izazvao komplikacije i na vanjskopolitičkom planu, s obzirom da su odredbe poznate kao "kupujmo američko" - obveza da se za poticajem podržane građevinske projekte koriste isključivo američke sirovine - izazvale zabrinutost kanadske i europskih vlada, odnosno strahovanja da će Obama uvesti protekcionističku politiku te izazvati trgovinski rat kojim bi sadašnja kriza dobila nesagledive posljedice.
D.A.
Foto: AFP