AMERIČKI Vrhovni sud je danas donio presudu kojom državama dozvoljava da od registriranih glasača na biralištima traži dokaz identiteta.

Presuda je donijeta na temelju tužbe koju su Demokratska stranka i udruge za zaštitu ljudskih prava donijele protiv države Indiane i njenog izbornog zakona, držeći ga previše restriktivnim i prijetnjom demokraciji, odnosno ljudskim pravima.

Sporna odredba u zakonu se ticala obveze svakog glasača da na biralištu predoči osobnu iskaznicu. Dok u većini europskih demokracija tako nešto nitko ne dovodi u pitanje, u SAD, pogotovo u lijevim i liberalnim krugovima, takva praksa se smatra zadiranjem u privatnost građana, odnosno obeshrabrivanjem određenih kategorija stanovništva da koriste svoje glasačko pravo.

To je pogotovo slučaj sa starijim građanima, siromasima i crncima koji iz raznih razloga - medicinskih, financijskih ili straha od kaznenog progona - obično nemaju običaj vaditi ili koristiti osobne iskaznice. Te kategorije građana, inače, u pravilu daju glas Demokratskoj stranci, što je podvukao Ken Falk, direktor Američke unije za građanske slobode (ACLU) za Indianu.

Konzervativni i desničarski raspoloženi dio javnosti, pak, nedostatak osobnih iskaznica na biralištima vidi kao savršenu priliku za masovne krađe glasova, za što u SAD postoji višestoljetna tradicija u kome je prednjačila upravo Demokratska stranka. U posljednje vrijeme su se te optužbe intenzivirale zbog špekulacija da demokrati često znaju kao glasačke strojeve koristiti beskućnike ili ilegalne imigrante, a mnogi upravo velikom broju nepismenih ili birača koji ne znaju engleski pripisuju i kontroverzne rezultate izbora na Floridi 2000. godine.

Pokret za uvođenje identifikacijskih isprava na birališta - koji njegovi protivnici nazivaju rasističkim i autoritarnim - intenzivirao se i nakon medijskih horor-priča prilikom kojih su novinari kao birače na izborima uredno registrirali svoje pse, papige i druge kućne ljubimce. Zakoni koji od birača traže osobne iskaznice postoje u 20 od 50 američkih država.

Za današnju je odluku, inače, svoj glas dalo 6 od 9 sudaca Vrhovnog sudaca, uključujući i konzervativnog predsjednika Johna Robertsa. Konzervativcima se, pak, držeći da zakoni Indiane nisu previše restriktivni, pridružio i liberalni sudac John Paul Stevens; protiv su bili liberalni suci Ruth Bader Ginsburg, David Souter i Stephen Breyer.

Odluka je postala prilično aktualna s obzirom da će se 6. svibnja u Indiani održati preliminarni izbori za predsjedničke kandidate Demokratske stranke, odnosno još jedan veliki sraz Baracka Obame i Hillary Clinton.

D.A.