GEOPOLITIČKI analitičar Denis Avdagić smatra da američki predsjednik Donald Trump želi zaustaviti ukrajinske napade na ruske rafinerije barem do američkih kongresnih izbora 3. studenoga, kako bi smanjio pritisak na cijene goriva i pomogao republikancima. Upozorio je da Ukrajina pritom nema mnogo prostora za suprotstavljanje Washingtonu jer ovisi o američkom oružju i obavještajnim podacima.

"Ono što je ovdje ključno, Trump ne želi da Ukrajina napada rusku rafinerijsku i naftnu infrastrukturu, posve sigurno do međuizbora. I to je poruka koju treba iščitati i ovdje je Trumpova poruka posve jasna", rekao je Avdagić za Net.hr.

Trump je frustriran jer ga ne slušaju

Trump je objavio da je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuku 300.000 tona dizelskog goriva, dodatnih 500.000 tona u studenome i još milijun tona nakon toga. Pritom je najavio da će cijene dizela u SAD-u i svijetu padati rekordnom brzinom.

Avdagić smatra da Trumpovi potezi imaju prije svega unutarnjopolitičku pozadinu. Američki predsjednik želi pokazati biračima da može utjecati na cijene energenata, ali mu pritom smetaju ukrajinski napadi na rusku naftnu infrastrukturu.

Trump je posljednjih dana više puta najavljivao energetsko primirje između Rusije i Ukrajine, no napadi su se nastavili. Avdagić smatra da je američki predsjednik zbog toga "malo frustriran što očigledno osjeća da ga se ne sluša". "Nažalost, Ukrajinci se ne mogu malo strpjeti, ali očigledno je da američka administracija u ova tri tjedna ne želi vidjeti gađanje ruskih rafinerija.

Nezahvalna pozicija Ukrajine

U tri tjedna se ništa neće drastično promijeniti, ako će gađati druge strateške mete kao što su i dosad radili, skladišta internetskih trgovina ili podatkovne centre ključne ruske tvrtke koja je za njih ono što mi na Zapadu zovemo Googleom", rekao je Avdagić.

Prema njegovu mišljenju, Ukrajina se nalazi u nezahvalnoj poziciji jer se ne može jednostavno suprotstaviti Trumpovim zahtjevima. Europske države pružaju joj znatnu financijsku pomoć, ali američka vojna i obavještajna potpora ostaju ključne za njezinu obranu.

"S obzirom na to da se iz američke administracije direktno prijeti, daljnji napadi na energetsku infrastrukturu u Rusiji mogu rezultirati zaustavljanjem isporuke kritičnog naoružanja Ukrajini i obavještajne potpore", upozorio je Avdagić.

"Ako bolje promotrimo kako funkcionira kijevska administracija, oni biraju riječi kada se obraćaju Trumpu. Njima je američka potpora bitna i oni će se fokusirati na to da nađu svoj put u svemu tome. Na Europljanima je priča otprilike takva da trebaju prihvatiti jednu i drugu stranu", dodao je.

Susret Trumpa i Putina

Avdagić smatra da Trumpova poruka ne znači da Ukrajina mora obustaviti sve napade na ruske ciljeve, nego da bi se privremeno trebala usmjeriti na druge vojne i strateške objekte.

"Što će biti nakon toga, vidjet ćemo, ali u ta tri tjedna, kad govorimo o zemlji koja se brani, poruka je - imate na desetke drugih meta koje možete vrlo uspješno gađati i nanositi veliku štetu. Ako Rusi gađaju termoelektrane, dalekovode, istim putem mogu uzvratiti Ukrajinci. U tri tjedna možete uzeti u obzir i druge mete koje ste zapustili", rekao je.

Avdagić se osvrnuo i na susret Trumpa i Putina na Aljasci u kolovozu prošle godine, za koji smatra da je možda doveo Rusiju u nepovoljan položaj. Prema njegovu tumačenju, Moskva je nakon sastanka kao glavni cilj istaknula osvajanje cijelog Donbasa, koji ruska vojska ni nakon više od godinu dana nije uspjela zauzeti.

"Ono što se dogodilo na Aljasci i taj famozni dogovor, ispostavlja se da je bio vezan uz teritorij Donbasa. Koliko vidimo, američka administracija nije pritisnula Ukrajinu da preda Donbas. Ali tko se uhvatio na udicu? Upravo Kremlj, Putin, kremaljska elita", rekao je.

Gubitak teritorija

"Oni su prezentirali u samoj Rusiji, preko svojih propagandista, da je cilj Donbas. Koji ne mogu osvojiti. Dakle, Trump im je plasirao udicu za koju su se ulovili i kada su vidjeli da to ne mogu dobiti diplomatskim putem, onda su rekli: 'Mi ćemo to za šest mjeseci riješiti vojnim putem.' U međuvremenu, od Aljaske je prošlo puno više od šest mjeseci.

Ne da nisu uspjeli osvojiti dodatni teritorij, nego ga čak u nekim segmentima uspijevaju i gubiti", dodao je Avdagić. Smatra da je mogućnost postizanja primirja danas manja nego prije godinu dana, a dovodi u pitanje i spremnost ruskog vodstva da završi rat.

"Politička elita uz Putina, koja zapravo vlada, pitanje je je li njima uopće do mira. Kada bi dobili Donbas, onda bi morali stati. Ali ne možemo biti sigurni da je to onda uistinu stajanje, taj film smo već gledali", rekao je.

"Europa je izgubljena, izgleda da traži taticu"

Analitičar je kritizirao i način na koji europski čelnici reagiraju na Trumpove izjave i poteze. Smatra da se europska politika previše oslanja na Washington te da bi europske države trebale pokazati veću samostalnost. "Europa je izgubljena zato što, da se izrazim riječima glavnog tajnika NATO-a, izgleda da traži taticu.

Ja govorim o ljudima koji u ime svih nas upravljaju, koji su prije svega čelnici država i vlada. Od njih i od njima podređenih - bilo da su to ministri, članovi Europske komisije - očekujem da napokon počnu komunicirati na drugačiji način, vrlo ozbiljno, jer mi smo u vrlo ozbiljnoj situaciji", rekao je.

"Dakle, dosta ovih neozbiljnosti, dramatičnih poruka. Ne trebaju nam dramatične poruke", dodao je.Upozorio je da bi  i političke promjene u pojedinim europskim državama mogle utjecati na potporu Ukrajini. Posebno je spomenuo predstojeće francuske predsjedničke izbore i važnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za europsku sigurnosnu politiku.

Nedostatak velikih političara

"Što će biti u travnju, svibnju nakon francuskih predsjedničkih izbora? To je polupredsjednički sustav gdje u ovom trenutku predsjednik Macron drži uzde vanjske sigurnosne politike. To je bitno i Ukrajini u kontekstu odnosa s Francuskom. Političari koje gledamo u predizbornim kampanjama, u nekom trenutku s teretom 'vlasti na leđima' znaju mijenjati svoju politiku", rekao je Avdagić.

"Međutim, sve je to manje bitno ako ste u Kijevu i nemate struje i vode, pod udarima ste i razmišljate hoćete li ostati bez američke potpore", dodao je. Na kraju je pozvao europske političare da prestanu s dramatičnim izjavama i počnu ozbiljnije razgovarati sa svim uključenim stranama.

"Treba skinuti naočale, napeti mišiće, pokazati da mišići postoje i početi drugačije razgovarati sa svima. Mislim da nam svima skupa treba malo više ozbiljnosti i malo više realnosti. Neki će reći, nedostaju nam oni veliki političari koji su drugačije komunicirali. Možda je to i istina, ali to je poruka i biračima", zaključio je Avdagić.