RUSIJA je tijekom noći izvela novi snažan napad na Kijev i okolicu balističkim projektilima i borbenim dronovima, a ukrajinske vlasti izvijestile su o najmanje troje poginulih, uključujući jedno dijete. Napad se događa u trenutku povišenih tenzija između Moskve i NATO-a te sve većeg oslanjanja Rusije na pomoć Sjeverne Koreje.

O tome što posljednji događaji znače za nastavak rata, koliko ozbiljno shvatiti ruske prijetnje i što rusko oslanjanje na Sjevernu Koreju govori o stanju njezine vojske, za Net.hr je govorio geopolitički analitičar Denis Avdagić, piše Net.hr.

Pitanje ruske prijetnje

Komentirajući rusku poruku da je spremna upotrijebiti "cjelokupan arsenal" ako NATO pokuša izolirati Kalinjingrad, Avdagić ističe da je riječ o ruskom teritoriju, ali da se mora voditi računa o suverenitetu članica Saveza koje ga okružuju. "Kalinjingrad jest ruski teritorij, ali okružuju ga članice NATO-a. Svatko ima pravo raspolagati svojim suverenitetom do granice tuđeg", kaže Avdagić.

Naglašava da bi potpuna blokada bila drukčija situacija od ograničavanja kopnenog pristupa zbog sigurnosnih prijetnji. "Da članice NATO-a potpuno blokiraju Kalinjingrad, tako da se ne može ni ući ni izaći, i da se oblast počne izgladnjivati, vjerujem da bi i ljudi u članicama NATO-a rekli da Rusija ima pravo probiti se.

Ali to se neće dogoditi", smatra on. Rusiji, dodaje, ostaju pomorski i zračni pravci, koje može koristiti sukladno međunarodnom pravu.

Avdagić je vrlo oštar oko incidenata i napada koji se povezuju s ruskim državljanima na tlu EU. "Nemoguće je da pojedinci sami organiziraju napade, koje ja više ne nazivam hibridnima. To je državni terorizam. Zar netko doista misli da ruski građani uključeni u te događaje djeluju samoinicijativno, bez potpore države?" pita se on.

Napadi na civile

Smatra da države NATO-a imaju pravo poduzeti mjere kojima će zaštititi vlastiti suverenitet. "Time se dira u naš suverenitet. Zbog toga imamo apsolutno pravo blokirati mogućnost da se krši suverenitet članica NATO-a i EU-a, i to treba napraviti", poručio je.

Avdagić se osvrnuo i na nove ruske napade na Kijev, u kojima ponovno stradavaju civili. Smatra da takvi udari nemaju isključivo vojni učinak. "Žele pokazati Ukrajincima i cijelom svijetu da ih nije briga i da mogu udarati što god, kad god i kako god žele", rekao je.

Ističe da je ono što se trenutno događa već iznimno brutalno. "Do nuklearnog oružja nismo došli i nadam se da nećemo, pogotovo ne na tlu Europe. Ali ovo su ratni zločini koji se događaju svakodnevno", kaže Avdagić. Prema njegovu mišljenju, cilj je stvoriti strah i izvan ukrajinskih granica. "Oni žele izazvati strah ne samo kod Ukrajinaca, nego u cijeloj Europi", rekao je.

Rusko ponašanje uspoređuje s djelovanjem nasilnika. "Nasilnik uvijek funkcionira na isti način, bio to pojedinac ili skupina. Princip je isti. On želi pokazati svoju brutalnost kako bi ponizio drugu stranu i pretvorio je u slugu", rekao je.

Pomoć Sjeverne Koreje

Na pitanje što sve veće oslanjanje Moskve na Sjevernu Koreju govori o stanju ruske vojske, Avdagić odgovara da se radi o kombinaciji više faktora. "Vjerojatno čuvaju dio vlastitih kapaciteta, a treba uzeti u obzir i zalihe", rekao je. Objašnjava da Rusija ne može sve svoje raspoložive kapacitete usmjeriti na ukrajinsko bojište.

"Ako u potpunosti ispraznite skladišta zbog Ukrajine, dolazite u situaciju da ne znate tko vas sutra može napasti. Naravno, imaju nuklearno naoružanje kao zadnju liniju obrane, ali očito se pribojavaju i nečeg drugog." Kao jedan od razloga naveo je i potrebu Moskve da bude spremna na potencijalne unutarnje nemire, podsjetivši na iskustvo ratova u Čečeniji devedesetih.

Istodobno, smatra da je postalo jasno kako Rusija ima problema s ljudstvom i da raste nezadovoljstvo zbog mobilizacije. Upozorava da se ne može svako vojno osoblje brzo obučiti. "Dio vojnih analitičara smatra da iz Sjeverne Koreje ne dolaze samo pješačke snage, nego i specijalizirani vojnici, prvenstveno za artiljeriju i balističke sustave", kaže.

Dodaje kako se pretpostavlja da sjevernokorejski vojnici koriste i naoružanje iz svoje zemlje, dok Pjongjang zauzvrat može dobivati rusku tehnologiju i znanje stečeno na bojištu.

Uloga tehnologije

Iako je tehnologija, posebno masovna upotreba dronova, promijenila način ratovanja, Avdagić upozorava da ljudstvo nije izgubilo na važnosti. "Bez ljudstva ne možete ništa", kaže. Iako automatizacija i daljinski sustavi mogu zamijeniti dio poslova, za njihovu proizvodnju i upravljanje i dalje su potrebni ljudi.

"Možete dronom doći na neki teritorij, ali dok vojska fizički ne stupi na to tlo, ono nije vaše", objasnio je. Tehnološki napredak je, kaže, znatno promijenio prirodu borbi, a nova tehnologija često se kombinira sa starijim naoružanjem. "Klizne bombe koje se koriste nisu nove, nego su dorađene.

Prazne se stara skladišta, a starim avionskim bombama dodaju se tehnološke mogućnosti da lete na daleko veće udaljenosti", objašnjava. Ipak, bez obzira na tehnološki razvoj, ljudski gubici ostaju najteža posljedica rata, zaključuje Avdagić. "I dalje je najteži gubitak ljudskih života, vojnih i civilnih. Nažalost, Ukrajina ih gubi puno više", zaključio je.