RAT U UKRAJINI traje već više od četiri godine, a od početka ruske invazije u veljači 2022. sukob je ušao u novu, iscrpljujuću fazu. Više se ne može govoriti isključivo o ratu u Ukrajini, jer su se borbena djelovanja ciljanim ukrajinskim napadima na vojnu infrastrukturu proširila duboko na teritorij Rusije. Iako je u početku bio glavna svjetska vijest, praćen iz sata u sat, intenzitet medijskog izvještavanja s vremenom je oslabio, dok su drugi globalni događaji potiskivali vijesti s ratišta, prenosi N1.

Rat je u drugi plan najprije gurnuo teroristički napad Hamasa na Izrael u listopadu 2023. i kasniji izraelski odgovor u Gazi. U središte svjetske pažnje vratio se pobjedom Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, koji je najavljivao da će rat okončati u nekoliko dana. Iako se to nije dogodilo, američka pomoć Ukrajini je smanjena, a međunarodni imidž ruskog predsjednika Vladimira Putina djelomično je popravljen nakon njegovog susreta s Trumpom na Aljasci u kolovozu prošle godine. Dodatni udarac medijskoj pokrivenosti dogodio se krajem veljače ove godine, kada su SAD i Izrael napali Iran, otvorivši novi sukob na Bliskom istoku koji se odražava na cijeli svijet.

Barić: Rusija više ne može pobijediti, slijedi zamrznuti sukob

O trenutnoj situaciji na ukrajinsko-ruskom ratištu, perspektivama i ključnim promjenama u protekle četiri godine govorio je vojni analitičar Robertom Barićem.

"Karakter rata u potpunosti se promijenio. Rusija više ne može ostvariti svoje ciljeve, a Putin će očajnički pokušati provesti ljetnu ofenzivu nakon neuspjeha proljetne. Čak i da uspije zauzeti ukrajinski prsten utvrda u Donjecku, što ove godine nije realno, Ukrajinci su izgradili potpuno novu obrambenu liniju po svim pravilima struke koja će zaustaviti daljnje ruske prodore. Pitanje je koliko dugo Rusija može održavati takav pritisak. Sve skupa, ovo vodi u dugotrajni zamrznuti sukob", rekao je Barić.

Ukrajina preuzela inicijativu i promijenila strategiju

Barić tvrdi da se preokret koji vodi prema zamrznutom sukobu dogodio prije šest mjeseci, kada je Ukrajina preuzela inicijativu na bojištu. "Rusija je inicijativu držala od početka 2024. pa sve do početka ove godine. Ukrajinski pokušaji da ofenzivom prema Kursku u kolovozu i rujnu 2024. prisile protivnika na povlačenje dijela snaga iz Donbasa i zaustave napredovanja nisu dali rezultat. No situacija se sada mijenja", ističe Barić.

Jedan od ključnih razloga za to je, kaže, ukrajinska kampanja zračnih udara bespilotnim letjelicama, koja je započela početkom 2024. i intenzivirana prošlog ljeta. Naglašava kako Ukrajina danas sama proizvodi oko 90 posto dronova koje koristi u napadima.

Do strateške promjene u načinu ratovanja, ističe Barić, došlo je krajem 2024. godine. Tada je Ukrajina odustala od pokušaja vojnog oslobađanja okupiranih teritorija i prešla na strategiju neutralizacije Rusije i slabljenja njezinih gospodarskih sposobnosti. "To znači da se daljnje ukrajinsko djelovanje zasniva na vođenju dugotrajnog asimetričnog rata s ciljem slabljenja ruske ekonomije i obrambene industrije, potkopavanja podrške ruskog stanovništva ratu te smanjivanja vojnih sposobnosti."

Ciljevi su ruska logistika i "zaključavanje" Krima

Glavni ciljevi ukrajinskih napada u Rusiji su ključna energetska postrojenja i tvornice koje proizvode komponente za oružane sustave. Time se, dodaje Barić, izravno dovodi u pitanje sposobnost Rusije da nastavi ratovanje i ubrzava pogoršanje gospodarske situacije u zemlji. Na operativnoj razini, glavna meta su ruska logistika i opskrbne linije. "Poremećajem logistike nastoji se zaustaviti raspoređivanje ruskih postrojbi na bojištu. Primarni ciljevi su željezničke, cestovne i pomorske komunikacije te logistička središta", navodi analitičar.

Svrha tih napada je smanjiti sposobnost ruskih snaga za ofenzivne akcije i pripremiti uvjete za mogući ukrajinski protuudar sljedeće godine. Prema podacima iz otvorenih izvora, procjenjuje se da je od početka godine Ukrajina izvela najmanje tisuću takvih napada, s prosječno stotinjak udara tjedno.

"Primjer ukrajinskog djelovanja na operativnoj razini je kampanja usmjerena na izoliranje takozvanog južnog kopnenog mosta prema Krimu, sustavni napadi na komunikacije koje povezuju Krim i okupirani dio Donbasa s Rusijom, ali i udari na području okupiranog Luhanska", ističe Barić. Podsjeća kako je ta kampanja vođena "u sjeni" sve do 27. svibnja ove godine, kada je ukrajinski ministar obrane Mihailo Fedorov javno objavio njezino provođenje kroz strategiju "logističkog zaključavanja" Krima.

Upitna ruska ljetna ofenziva

Barić smatra da bi Kijev, ako uspije održati ili čak pojačati intenzitet napada, mogao postići značajan uspjeh. "Ako ukrajinska strana uspije održati, pa čak i pojačati intenzitet i opseg napada, Kijev bi u roku od šest do devet mjeseci mogao uspostaviti potpunu kontrolu nad opskrbnim linijama prema Krimu i Donbasu", procjenjuje on.

Prema njegovom mišljenju, riječ je o prvoj fazi kampanje zračnih udara protiv ruske logistike na koju Moskva trenutno nema učinkovitog odgovora. "Već se vide prvi učinci ukrajinskih napada. Transport ljudstva i materijalnih sredstava traje dulje, čime se povećavaju i pauze između ruskih napada. Vidljiv je i manji broj ruskih vojnika koji sudjeluju u napadima. Ako ukrajinska strana nastavi s povećavanjem broja ubijenih i ranjenih ruskih vojnika, ne samo da će se smanjiti broj ruskih napada, već protivnička strana neće imati dovoljno ljudi za obranu sadašnjih položaja. To ukrajinskoj strani otvara mogućnost za poduzimanje manjih lokalnih protunapada", objašnjava Barić.

Zaključno, ako Ukrajina tijekom ovog mjeseca uspije intenzivirati napade i time neutralizirati rusku logistiku te izolirati okupirane dijelove svog teritorija, Barić smatra da postaje upitno hoće li Rusija uopće biti sposobna pokrenuti najavljenu ljetnu ofenzivu ili će morati prijeći u obranu.