VOJNI analitičar Marinko Ogorec komentirao je spor premijera i predsjednika Republike oko odlaska Počasno-zaštitne bojne na vojni mimohod u Pariz te aktualne sukobe u Ukrajini i Iranu, prenosi N1.

Spor oko mimohoda u Parizu

Ogorec smatra da je načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid ispravno postupio kada je obavijestio predsjednika Zorana Milanovića o slanju Počasno-zaštitne bojne u Francusku, unatoč suprotnom mišljenju premijera Andreja Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića. U vrijeme Ogorčeva gostovanja, predsjednik se još nije bio oglasio o zabrani odlaska vojnika na mimohod povodom proslave francuskog dana državnosti.

"Riječ je o pripadnicima Počasno-zaštitne bojne koji izravno štite predsjednika. U tom je kontekstu normalno očekivati da se od predsjednika traži suglasnost jer se izdvaja određeni broj ljudi iz postrojbe koja ga štiti. Radi se o protokolarnom događaju, a ne o vojnoj misiji ili akciji naših snaga, pa smatram da tu ne bi trebalo biti problema", kazao je Ogorec.

Osvrnuo se i na komentare da hrvatski vojnici ne bi trebali ići u Pariz jer francuski nisu došli na hrvatski mimohod, za razliku od srpskog. "Nije prvi put da Hrvatska sudjeluje na vojnom mimohodu za francuski Dan državnosti, a nadam se ni zadnji. Pozvani smo kao zemlja saveznica iz NATO-a. U pitanju je protokolarna aktivnost, isključivo francuska nacionalna stvar. Riječ je o francuskom nacionalnom ponosu i bilo bi lijepo u tome sudjelovati. A to što francuske snage nisu bile na našem, a jesu na srpskom mimohodu, prvenstveno je pitanje za diplomaciju i ona to treba riješiti. U svakom slučaju, nije dobro vraćati milo za drago i inatiti se", naglasio je.

Koalicija voljnih kao neformalna inicijativa

Ogorec je pojasnio i prirodu takozvane koalicije voljnih, navodeći da se ne radi o formalnoj organizaciji. "Odlaskom Orbana smanjeni su disonantni tonovi, nas se ne gleda kao nekog tko bi angažirao snage u sukobu s Rusijom. Ne postoji formalni akt za koaliciju voljnih, nemaju ni formalnu vojnu ni civilnu strukturu", rekao je. Iako nije htio komentirati politički sukob, napomenuo je da predsjednik Republike može zapovijeđu zabraniti odlazak vojnika u Francusku, podsjetivši da je dosad intervenirao samo dvaput: odlukom da se hrvatski vojnici neće angažirati u misiji NSATU te odlukom o hitnoj evakuaciji časnika iz Libanona.

Analizirajući pregovore SAD-a i Irana, Ogorec je ocijenio da je Iran u znatno boljoj poziciji jer je izdržao vojne udare. "SAD i Izrael nisu izvršili nijedan cilj koji su si postavili. SAD želi što prije van iz rata, a Izrael želi da se sukob nastavi i da se i dalje destabilizira Bliski istok, u mjeri koja njima odgovara. Memorandum je bio dobra polazna osnova, odgovara Iranu, no još ima prepucavanja, koškanja i borbenih djelovanja pa se potvrđuje misao Sun Tzua da je rat lako početi, ali ga je teško zaustaviti", rekao je.

Istaknuo je da je Hormuški tjesnac najjače strateško oružje Irana, ali i da je Teheranu u interesu da tjesnac ostane otvoren za plovidbu zbog izvoza nafte. Izrazio je nadu da će se postići mir i da će se tjesnac otvoriti. Dodao je kako Iran vjerojatno i dalje ima potencijal za nastavak rata te da nitko nije uspio sabotirati njihov program obogaćivanja urana.

"Rusija i Ukrajina još su u dubokom mraku"

Za razliku od sukoba SAD-a i Irana, gdje se nazire rješenje, Ogorec smatra da su Rusija i Ukrajina još daleko od mira. "Još uvijek su u dubokom mraku. Ruska strana misli da može ratom postići svoje strateške ciljeve, a ukrajinska sad misli isto, pa je upitno kad bi moglo doći do ozbiljnih pregovora", kazao je. Prema njegovim riječima, u tijeku je opsežna ruska ofenziva u Donbasu s ciljem potiskivanja ukrajinskih snaga. "Kad bi to uspjele, imale bi otvoren put prema Dnjepru. Međutim, to je vrlo teško izvedivo jer su Kramatorsk i Slavjansk prave ukrajinske utvrde", naglasio je, dodavši da to podrazumijeva velike ljudske gubitke za obje strane.

Za kraj je opisao novu taktiku ratovanja. "Na tom je prostoru stvorena tzv. zona smrti, zona isključenja gdje 30-40 kilometara u dubini prostora ne postoje postavljene ljudske snage jer je sve pod nadzorom dronova, besposadnih sustava i različitih detektora. Izvode se sva moguća djelovanja, ali tko uđe, vrlo brzo bude likvidiran. To onemogućava velike brze prodore, ali hoće li Rusi to pokušati osvojiti postupno, uz goleme gubitke, vidjet ćemo", zaključio je vojni analitičar.