MADA je Isaac Newton u drugoj polovini 17. stoljeća prvi formulirao teoriju gravitacije, temeljne aspekte gravitacijske sile je također uočio i Leonardo da Vinci, više od sto godina ranije, stoji u novome istraživanju. Znanstvenici su analizirali dijagrame u sada već digitaliziranim Leonardovim skicama i uočili da prikazi trokuta koji pokazuju odnos različitih vrsta gibanja ukazuju na gravitacijsku konstantu.

Leonardo je, naime, proučavao istjecanje pijeska iz posude. Shvatio je da će pijesak, ako se posuda povuče duž vodoravne ravnine istom brzinom kao sila koja povlači zrnca, oblikovati hipotenuzu trokuta. Ovo razumijevanje promjene brzine objekta tijekom pada je ključan korak pri pronalaženje gravitacijske konstante na Zemlji.

"Leonardo da Vinci je prije otprilike 500 godina putem niza genijalnih eksperimenata pokušao razotkriti misterij gravitacije i njezinu povezanost s akceleracijom", pišu znanstvenici u istraživanju, a prenosi Science Alert.

Predvidio gravitacijsku konstantu?

Spomenutu gravitacijsku konstantu kasnije će koristiti Newton za definiranje zakona gibanja (uključujući gravitaciju) i Albert Einstein u svojoj općoj teoriji relativnosti. Izgleda da je Leonardo znao da je pronašao nešto važno, ali nije bio siguran što točno jer je prihvatio pretpostavke tog doba o kontinuiranoj sili (impetusu).

Prema teoriji impetusa, kada pokretač akcije pokrene neko tijelo, on u njega usađuje određeni poticaj, odnosno silu koja omogućuje tijelu da se kreće u određenom smjeru; bilo da je to prema gore, dolje, u stranu ili kružno. Tada još nije bio poznat pojam inercije, odnosno kontinuiranog kretanja tijela u jednom smjeru sve dok se ne susretne sa suprotnom silom.

Iako je bilo pogrešaka u njegovim izračunima, rekreacija Leonardovih eksperimenata je otkrila da njegov algoritam, u usporedbi s modernim metodama i jednadžbama, s 97% točnosti pokazuje gravitacijsku konstantu ("g"). "Ako je proveo eksperiment iz svojih skica, onda je vjerojatno bio prvi čovjek koji je svjesno generirao efekt sile 'g' bez objekta u slobodnom padu", pišu znanstvenici.

"Ovo pokazuje koliko je bio ispred svog vremena"

Treba napomenuti da Newton nije sasvim sam došao do svog zakona gravitacije. Galileo je 1604. prepoznao odnos između gibanja u slobodnom padu i vremena, a sam Newton je neke zasluge pripisao otkrićima Bullialdusa i Borellija.

"Ne znamo je li Leonardo izvodio daljnje pokuse i detaljnije istraživao ovu temu. Ali činjenica da se na samom početku 16. stoljeća uhvatio u koštac s tim problem pokazuje koliko je bio ispred svog vremena", rekao je inženjer Morteza Gharib s Kalifornijskog instituta tehnologije (Caltech).

Istraživanje naslova Leonardo da Vinci’s Visualization of Gravity as a Form of Acceleration objavljeno je u časopisu Leonardo.