GOTOVO polovica Europljana podržala bi zabranu društvene mreže X u Europskoj uniji ako platforma nastavi kršiti njezine zakone, pokazalo je novo istraživanje agencije YouGov provedeno u pet velikih država članica.

Anketa provedena u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Poljskoj ukazuje na rastuću frustraciju građana zbog, kako smatraju, neusklađenosti platforme u vlasništvu Elona Muska s europskim digitalnim propisima, piše Euronews.

Između 60 i 78 posto ispitanika u svakoj od anketiranih zemalja izjavilo je da bi EU trebala poduzeti daljnje korake protiv X-a ako ne riješi kršenja koja je Europska komisija utvrdila prošle godine. Većina onih koji se zalažu za dodatne mjere, njih između 62 i 73 posto, smatra da bi platformu trebalo zabraniti ako se odbije povinovati pravilima. Ukupno gledano, 47 posto svih ispitanika podržalo je potencijalnu zabranu.

Ovi nalazi dolaze nakon što je Europska komisija 5. prosinca prošle godine kaznila X sa 120 milijuna eura prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA) zbog nepoštivanja obveza o transparentnosti.

U središtu istrage je plava kvačica, koja se ranije besplatno koristila za označavanje službenih profila, a sada se prodaje za 7 eura mjesečno, što može dovesti korisnike u zabludu o vjerodostojnosti identiteta. Komisija je također utvrdila da X nije poštovao obvezu transparentnosti oglašavanja, brišući granicu između reklama i sadržaja, što bi moglo dovesti do financijskih prijevara. X sada ima 90 radnih dana da odgovori na ove nalaze.

U međuvremenu su se tvrtka i njezin AI asistent Grok suočili s dodatnim kritikama. Kritičari optužuju platformu za promicanje štetnog sadržaja, uključujući deepfake pornografiju i materijale o seksualnom zlostavljanju djece. Prošlog tjedna francuski tužitelji pretražili su pariški ured X-a u sklopu istrage o sadržaju koji prikazuje zlostavljanje djece.

Podrška javnosti za oštrije mjere

Podaci YouGova ukazuju na snažnu podršku strožoj provedbi propisa protiv velikih tehnoloških platformi. Ako X ne odgovori adekvatno na kaznu Komisije, 70 posto ispitanika podržalo bi daljnje posljedice. Među njima, između 17 i 28 posto zalaže se za izricanje dodatnih novčanih kazni, dok između 23 i 29 posto podržava potpunu zabranu platforme. Najveća skupina, od 40 do 52 posto onih koji podržavaju djelovanje, smatra da bi Komisija trebala i kazniti i zabraniti uslugu u EU.

"Europljanima je dosta praznih upozorenja. X je kažnjen, pod istragom je i dobio je svaku priliku da se uskladi, a umjesto toga odlučio je ismijavati EU", izjavila je Ava Lee, izvršna direktorica organizacije People vs Big Tech, pokreta koji okuplja 149 organizacija civilnog društva.

"X je možda prva velika platforma koja se suočava s ovom razinom nadzora Komisije, ali neće biti i posljednja. Najnoviji podaci ankete pokazuju da europski zakonodavci imaju jedinstvenu priliku da na primjeru X-a postave ključan presedan i pošalju jasnu poruku tehnološkim divovima: europski zakoni moraju se poštovati", dodala je.

Unatoč snažnoj podršci iskazanoj u anketi, zabrana velike platforme smatrala bi se ekstremnim korakom prema zakonima EU, a Komisija nije naznačila da trenutačno razmatra takav potez.

Regulacija društvenih mreža

Anketa je provedena u jeku rastuće političke rasprave o regulaciji društvenih medija. Španjolska, Francuska, Danska, Italija, Grčka, Finska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo razmatraju mjere za potpuno ograničavanje ili zabranu korištenja društvenih mreža za maloljetnike kao odgovor na zabrinutost zbog "nezakonitog sadržaja i sadržaja koji potiče na mržnju".

Australija je 10. prosinca 2025. postavila presedan uvođenjem najstrožih svjetskih ograničenja za društvene mreže za mlađe od 16 godina, zbog čega su uklonjeni milijuni korisničkih računa maloljetnika. Međutim, razgovori s tinejdžerima, roditeljima i istraživačima pokazuju da mnoga djeca i dalje pristupaju zabranjenim aplikacijama pomoću jednostavnih zaobilaznih rješenja, što otvara pitanje mogu li se takva pravila učinkovito provoditi.

Istraživači naglašavaju da je još prerano za procjenu učinkovitosti australske zabrane. "Kod većine takvih mjera prva procjena radi se nakon šest mjeseci. Stoga bih potaknula druge zemlje, zakonodavce i birače koji su oduševljeni ovom idejom da pričekaju konkretne podatke", rekla je profesorica Kathryn Modecki sa Sveučilišta Zapadne Australije.