CROBAROMETAR: Većina protiv slanja vojnika u NATO operacije, podrška većim plaćama

Novo istraživanje Crobarometar, koje objavljuje Dnevnik Nove TV, pokazuje da većina građana ne podržava slanje hrvatskih vojnika u NATO operacije u slučaju napada na neku članicu Saveza, dok istodobno većina podržava zahtjeve sindikata za povećanjem plaća.

Većina protiv slanja vojnika

Na pitanje bi li podržali slanje pripadnika Oružanih snaga RH u NATO operacije, 28 posto ispitanika odgovorilo je da bi to podržalo, dok 66 posto takvu odluku ne podržava. Njih šest posto ne zna ili ne želi odgovoriti.

Sociolog Boris Jokić kaže da ga takvi rezultati donekle iznenađuju.

"Ovi podaci nisu važni samo za RH, nego za cjelokupni NATO savez. Ovih 66 posto je jako zanimljiv podatak. Iza toga se krije da je točno 50 posto ispitanih u potpunosti protiv takve akcije", rekao je Jokić.

Smatra da takav stav proizlazi iz ratnog iskustva, ali i nedovoljnog razumijevanja NATO-a.

"To upućuje na dvije stvari. Po meni prva je to što je Hrvatska nažalost prošla kroz rat i siguran sam da su Hrvati i Hrvatice za mir. Druga stvar je da možda i nije objašnjeno što je NATO savez", rekao je.

"Građani možda nisu svjesni obaveza koje proizlaze iz članstva Hrvatska u NATO-u"

Dodao je da građani možda nisu svjesni obveza koje proizlaze iz članstva.

"U slučaju napada na jednu članicu druge moraju reagirati, mislim da to nije adekvatno objašnjeno građanima", rekao je.Istaknuo je i da Hrvatska ovisi o Savezu.

"Trebali bismo biti svjesni da u globalnom svijetu, naročito koji je obilježen sukobima, nama je na neki način osigurač upravo NATO", rekao je.

Najveća potpora slanju vojnika dolazi od simpatizera HDZ-a, dok je najveći otpor među biračima Mosta. Žene su u pravilu protiv, a veća potpora dolazi od visokoobrazovanih i građana iz urbanih sredina.

Građani bi prvo rezali izlaske i putovanja

U slučaju novog rasta cijena, građani bi se najprije odrekli izlazaka, restorana i kafića, što je navelo 39 posto ispitanika.

Na drugom mjestu su putovanja i godišnji odmori s 32 posto, dok 29 posto građana kaže da više nema gdje štedjeti.

Alkohola i cigareta odreklo bi se 26 posto ispitanika, odjeće i obuće 25 posto, kao i kulture i zabave. Kupnju namještaja i elektronike smanjilo bi 23 posto građana, pretplate 20 posto, a privatne usluge poput frizera 19 posto.

Na prelazak na jeftinije prehrambene proizvode spremno je 18 posto, dok bi 14 posto smanjilo potrošnju energije. Isti postotak građana smanjio bi troškove vezane uz automobil i gorivo.

Sedam posto ispitanika ne bi se odreklo ničega.

Jokić upozorava da ovi podaci posebno pogađaju turizam.

"U recesiji to i jesu elementi kojih se najčešće ljudi odriču. To su stavke koje su značajnije u svojem iznosu i to je sigurno jedan od elemenata koji bi trebao brinuti Hrvatsku kao turističku destinaciju", rekao je.

Istaknuo je i važan podatak da dio građana više nema gdje štedjeti.

"Važno je da je treći najčešći odgovor: ‘Nemam se više čega odreći’. To su stariji, umirovljenici, ljudi iz ruralnih sredina i radnička klasa. Oni nemaju više prostora za rezanje", rekao je.

Podrška sindikatima zbog visokih cijena

Na pitanje o povećanju plaća u javnim službama, 63 posto ispitanika podržava zahtjeve sindikata, dok ih 30 posto ne podržava. Sedam posto ne zna ili ne želi odgovoriti.

Jokić kaže da je riječ o očekivanom rezultatu.

"Podaci pokazuju da se Hrvatska lako solidarizira s radnicima bez obzira kojeg su profila. Razlog tome su velike cijene", rekao je.

Dodao je da građani javni sektor najčešće doživljavaju kroz obrazovanje i zdravstvo.

"Imaju emociju prema tim sektorima, naročito prema obrazovanju i zdravstvu", rekao je.

Istraživanje Crobarometar provela je agencija Ipsos između 1. i 20. travnja 2026. na uzorku od 990 punoljetnih građana, uz maksimalnu pogrešku od +/-3.3 posto.