VELIK rast broja oboljelih od koronavirusa posljednjih tjedana na noge je digao hrvatske poduzetnike koji od države traže da radikalno promijeni dosadašnju politiku plaćanja bolovanja. Ako se to ne dogodi, upozorava dio njih, mnoge će tvrtke i obrti morati staviti ključ u bravu, tim više što ulazimo u jesen i zimu kada se očekuje dodatni rast broja oboljelih od koronavirusa.

"Znate li što znači ako vam samo jedan zaposlenik u restoranu, trgovini ili uredu oboli od koronavirusa? To znači da moramo zatvoriti lokal i ostati bez prihoda, a istodobno moramo snositi troškove bolovanja oboljelih radnika. Ako im se razviju komplikacije, onda se i bolovanje produžuje, a i to plaćamo mi", požalio se Indexu jedan poduzetnik koji je molio za anonimnost. 

Jedna pravila za bolovanja zbog samoizolacije, a druga za bolovanja zbog same korone

Sukladno propisima, država u cijelosti podmiruje trošak samoizolacije zaposlenih, a za vrijeme samoizolacije, kažu nam u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), osiguranik ima pravo na naknadu plaće do iznosa od 4257,28 kuna. Razlog tome su zakonski propisi o prevenciji širenja koronavirusa, a ocjenu o tome donose epidemiolozi i liječnici opće medicine. 

"Naknada plaće osiguranicima u samoizolaciji isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a od prvog do posljednjeg dana privremene nesposobnosti za rad za vrijeme samoizolacije", objašnjavaju u HZZO-u na upit Indexa. 

Međutim, stvari se iz temelja mijenjaju kada se nekom dijagnosticira koronavirus. U tom slučaju, naime, oboljeli otvaraju redovito bolovanje, a naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruju prema kolektivnom ugovoru i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. To znači da trošak prvih 42 dana bolovanja snosi poslodavac, dok teret bolovanja tek od 43. dana prelazi na državu, odnosno HZZO. 

Takva praksa brojne poduzetnike baca u očaj, posebno zato što se dio njih susreo sa slučajevima koronavirusa u svojoj radnoj sredini. Kažu da je potpuno nelogično da država pokriva trošak bolovanja zbog samoizolacije, koja se, srećom, u najvećem broju slučajeva primjenjuje na ljude za koje se na kraju ispostavi da su zdravi, dok istodobno tvrtke moraju plaćati bolovanja radnika koji su se doista zarazili koronavirusom.

Poduzetnici kažu da se država prema oboljelima od korone ponaša kao prema onima koji su slomili nogu  

"Država se tu ponaša kao da je radnik koji ima koronavirus slomio nogu, a ne obolio od zarazne bolesti. Međutim, to nije tako: ako netko slomi nogu, onda on ne predstavlja opasnost za druge, a ako oboli od koronavirusa, onda je itekako opasan za sredinu u kojoj radi, budući da u tom slučaju cijeli tim ljudi mora u samoizolaciju, neki se i zaraze, lokal se zatvara, a mi ostajemo bez prihoda", objašnjava naš sugovornik iz poduzetničkih krugova. 

Stoga je njegov stav da bi država, odnosno HZZO, u cijelosti trebala pokrivati trošak bolovanja zbog koronavirusa, kao što to radi zbog samoizolacije. Kaže da mnoge tvrtke već sada imaju problema zbog bolovanja radnika koji su oboljeli od koronavirusa, a ne usudi se ni razmišljati što poslodavcima nose jesen i zima. 

"To je sve velik teret za poslodavce. Ne znam kako država očekuje da mi snosimo troškove bolovanja zbog koronavirusa ako zbog toga što neki naš zaposlenik oboli od covida moramo zatvoriti ugostiteljski objekt, trgovinu ili ured i tako ostanemo bez prihoda? Mi tu samo provodimo mjere koje od nas traži država pa je onda valjda red i da država to plati", poručuje naš sugovornik. 

Kompromisni prijedlog

I čelni čovjek Emmezete Slobodan Školnik kaže da sadašnje rješenje za bolovanja vezana uz koronavirus ne smatra najsretnijim. U redu je, ističe, da država snosi trošak samoizolacije zaposlenih jer time štiti zdravlje drugih. No smatra da bi država trebala pokrivati i trošak bolovanja onih koji su doista oboljeli od koronavirusa. 

"Ovdje je riječ o zaraznoj bolesti i država bi trebala plaćati ta bolovanja. Time štiti druge od koronavirusa", kaže za Index Školnik. 

Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak smatra, pak, da bi država trebala više poraditi na edukaciji građana kako da se zaštite od koronavirusa. Ističe kako je njegov opći stav da država mora rasteretiti poduzetnike. Kada je riječ o plaćanju bolovanja oboljelih od koronavirusa, ističe da ima kompromisan prijedlog. 

"Neka država plaća barem prvih 15 dana bolovanja za oboljele od koronavirusa, a ostalo može pokriti poslodavac", ističe Medak. 

Koronakriza je napregnula državne financije

No, čini se da od apela poduzetnika neće biti puno koristi. Iz HZZO-a su nam, naime, kazali kako oni samo provode postojeće zakone. Ističu i da su dosad na ime bolovanja vezanih uz pandemiju koronavirusa isplatili oko 30 milijuna kuna, od čega se preko 29,7 milijuna kuna odnosi na bolovanja zbog samoizolacije, a samo nešto više od 0,2 milijuna kuna na bolovanja otvorena zbog bolesti koronavirusa. Kada je riječ o broju slučajeva otvaranja bolovanja vezanih uz koronavirus, njih je, prema podacima koje smo dobili od HZZO-a, do kraja kolovoza bilo 26.880 u slučaju bolovanja zbog samoizolacije i 192 u slučaju bolovanja zbog koronavirusa koja su pala na teret državnog zdravstvenog osiguranja.

I poduzetnici s kojima smo razgovarali kažu kako su svjesni da je pandemija koronavirusa napregnula državne financije do krajnjih granica. O tome, uostalom, dovoljno govori i podatak da je državna blagajna prvo ovogodišnje polugodište zaključila s minusom od gotovo 17 milijardi kuna. Kada se u obzir uzme ogroman rast državnih troškova i velik pad prihoda zbog pandemije, jasno je da je koronakriza državne financije bacila na koljena. 

Ipak, poduzetnici upozoravaju da i oni trpe velike štete zbog pandemije koronavirusa. Kažu da već i sada plaćaju visoku cijenu koronakrize pa od države očekuju da im "uleti" još i pokrivanjem bolovanja oboljelih od korone. U protivnom, zaključuju, mnogima neće preostati ništa drugo nego da doista stave ključ u bravu, posebno ako zbog oboljenja nekog od svojih radnika budu morali zatvarati poslovni prostor i tako ostanu bez prihoda.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.