U NEDAVNOM potresu u Zagrebu, koji je teško pogodio Arheološki muzej, stradalo je i 25 posuda iz najbrojnije i najznačajnije zbirke grčkih vaza u Hrvatskoj, koja čuva oko 1500 posuda od 8. do 3. stoljeća prije Krista.

Najveće oštećenje pretrpio je volutni krater, koji se ističe svojom veličinom (visina 70 cm), ali i vrlo lijepo izvedenim ukrasima u tehnici crvenofiguralnog stila. Krater je naziv za posudu većih dimenzija, sa širokim otvorom i dvije drške, a koristio se za miješanje vina i vode na gozbama.

Krater iz 4. stoljeća prije Krista

Kao i za ostale predmete iz zbirke grčkih vaza, nije su poznati točno mjesto i okolnosti nalaza ovog kratera, ali se prema stilu i načinu izrade može pretpostaviti da je nastao u jednoj od lukanijskih radionica (južna Italija) krajem 4. stoljeća prije Krista.

Na temelju usporedbe sa sličnim predmetima iz drugih muzeja pretpostavlja se da je djelo slikara, za kojeg se ne zna točno ime, ali ga se u literaturi naziva slikar "Napulj 1959" i uz njega se može povezati više stilski sličnih predmeta.

Restauracija bi trebala trajati dva mjeseca

Prema preliminarnim procjenama, konzervatorsko-restauratorski zahvati trajat će dva mjeseca i bit će izvedeni u pet faza: čišćenje starog ljepila, ponovno sastavljanje i lijepljenje ulomaka, učvršćivanje gipsom zalijepljenih ulomaka kako bi se izbjegla potencijalna puknuća destruktivna za statiku posude, obrada gipsa i toniranje gipsa.

Neke od posuda razlomljene su u mnogo dijelova te će zahtijevati vrlo kompleksne konzervatorsko-restauratorske radove, izvijestili su iz Arheološkog muzeja.

Posude za svakodnevnu upotrebu

Zbirka grčkih vaza bila je u muzeju predstavljena sa svojim najreprezentativnijim dijelom, sa 134 posude u Stalnom postavu Antičke zbirke na II. katu.

Predstavljeni su bili različiti oblici grčkih vaza, koje su osim za svakodnevnu uporabu, osobito za držanje tekućina, korištene i za religijske obrede i sepulkralne (pogrebne) svrhe, a neke su služile i za držanje mirisa te različitih kozmetičkih proizvoda.

Izrađivane su u specijaliziranim radionicama, a bile su djelo keramičara i slikara, od kojih su neki ostavili i svoje potpise.