ISTRA je jedina hrvatska regija iz koje vlakovi ne voze u Hrvatsku. Iako vlakovi, koje su Istrijani nekad nazivali makinama, voze poluotokom već 150 godina, tek se planira izravno spajanje istarskih željeznica s hrvatskim željezničkim sustavom.

Istarske željeznice spojene su, prije svega zbog zemljopisa, na slovenske, što je projekt iz 19. stoljeća i doba austrougarske vlasti. Godine 1867., kada je pruga puštena u promet, vlakom je u Pulu preko Slovenije stigao car i kralj Franjo Josip I. Do danas se do istarskih željezničkih destinacija putuje na isti način.

Galerija

Od Zagreba do Pule vlakom se, preko Ljubljane, putuje samo vikendom. Vlak polazi u petak i nakon sedam sati vožnje stiže na pulski kolodvor. Iz Pule za Zagreb vraća se tek u nedjelju. Putnicima se nudi i prijevoz vlakom do Lupoglava, pa autobusom do pruge Rijeka - Zagreb.

Paradoks istarskih željeznica, koje danas služe uglavnom teretnom prometu te lokalnoj vožnji do Buzeta, ima zanimljiv povijesni i politički kontekst.

Izgradnja pruge pod Austro-Ugarskom

"Željeznica u Istri izgrađena je 1876., s prugom iz smjera Divače u Sloveniji do Pule dugom 122 kilometra te pružnim odvojkom dugim 21 kilometar od Kanfanara do Rovinja, koji je do tog vremena bio najjače gospodarsko središte Istre. Iako je istarsko stanovništvo željelo željeznicu i ranije, zbog drugih interesa u središtu države u Beču, čiji je cilj prije svega bio izgradnja pruge do glavne pomorske luke monarhije u Trstu, dovršene 1857., izgradnja željeznice u Istri bila je u drugom planu", kaže za Index dr. sc. Josip Kajinić, kustos Hrvatskog željezničkog muzeja HŽ Infrastrukture i jedan od autora recentne izložbe o željeznici u Istri.

"Okolnosti su se promijenile slijedom vanjskopolitičkih okolnosti, koje su dovele do izgradnje glavne ratne luke monarhije u Puli 1853., uz koju je pokrenuto i brodogradilište. U tim novim okolnostima monarhiji je trebala sigurna i dobra prometna veza za dopremu sirovina i vojne opreme, a s obzirom na loše i rijetke cestovne prometnice te opasnost s mora za pomorski promet, koja je prijetila od Kraljevine Italije nakon njezina ujedinjenja, konačno je donesena odluka da se izgradi željeznička pruga u Istri.

Pruga do Pule izgrađena je zbog ratne luke i brodogradilišta, a njezin odvojak do Rovinja zbog gospodarskih razloga. Zbog već prethodno navedene opasnosti koja je prijetila s mora, istarska željeznica izgrađena je kroz unutrašnjost", napominje dr. Kajinić.

Istrianer Staatsbahn, kako se u Austro-Ugarskoj nazivala željeznica kroz Istru, izgrađena je na državni trošak. Zakon o tome donesen je 22. travnja 1873., dok je prugu dugu 122 kilometra manje od tri godine gradila tvrtka Frolich iz Graza. Radovi su započeli u Pazinu u prosincu 1873., a na njoj je radilo dvadesetak tisuća radnika. Trošak je bio manji od planiranog - 12.760.469 forinti. Pruga je svečano otvorena u kolovozu 1876., a redovit promet krenuo je iste godine u rujnu.

HŽ Infrastruktura započela je, usporedbe radi, 2025. obnovu pedeset kilometara pruge od državne granice do Sv. Petra u Šumi. Plan je da se rekonstrukcija završi do kraja 2028. godine. Austro-Ugarska je na istarskoj pruzi izgradila trinaest željezničkih stanica, pet mostova i tunel Hum.

Razvoj mreže i izgubljene pruge

Godine 1878. izgrađen je kolosijek na pulskoj rivi, od stanice do brodogradilišta. Zanimljivija linija sagrađena je 1887., dvadesetak kilometara duga trasa od slovenskih Hrpelja preko Kozine do Trsta, čime se skratilo putovanje između Pule i Trsta. Prometovala je do 1959. godine, a sada je to uređena biciklistička ruta.

Sličnu sudbinu doživjela je i trasa uskotračne željeznice Poreč - Trst, zvane Parenzana, Porečanka ili Istranka.

"Nekadašnja 123 kilometra duga uskotračna pruga Parenzana povezivala je Trst i Poreč, a u duljini od 78 kilometara prolazila je kroz hrvatska područja Istre. Izgrađena je 1902. godine, a u uporabi je bila sve do 1935. Trasa joj je jako dobro očuvana i danas se koristi u turističke svrhe", dodaje Josip Kajinić. Biciklističko-pješačka staza naziva se "Put zdravlja i prijateljstva" jer spaja tri države.

Od Jugoslavije do danas

Nakon Austro-Ugarske, prvu dogradnju istarskih željeznica pokrenula je tadašnja Jugoslavija izgradnjom pruge Lupoglav - Štalije 1951. godine. Njome se željeznica dovezla do luke u Raškom zaljevu. Pruga Kanfanar - Rovinj obustavljena je 1966. godine zbog razvijenog cestovnog prometa.

"Kroz povijest, željeznicom u Istri upravljalo je više uprava, od austrijske, talijanske, kratko njemačke za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu, te nakon njega Jugoslavenskih željeznica, a od 1991. pod upravom je Hrvatskih željeznica, danas HŽ Infrastrukture d.o.o.", kaže kustos Josip Kajinić i dodaje: "Danas se na željezničkoj pruzi između hrvatsko-slovenske granice i završnog kolodvora u Puli nalazi osam kolodvora i 16 stajališta. Ova pruga posebna je po tome što je vjerojatno najautentičnija na cijeloj mreži željeznica na području Hrvatske, s najvećim brojem izvorno očuvanih zgrada kolodvora i drugih pružnih objekata."

Željeznica kao kulturna baština

Kultni britanski putopisac Michael Portillo prikazao je 2025. u BBC-ovoj seriji "Great Continental Railway Journeys" kolodvor u Vodnjanu s njegovom starinskom tehnikom koja je i danas u uporabi.

Priču o željeznicama u Istri pokazuje i recentna izložba "Gremo na makinu!" u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli, ali i parna lokomotiva serije FS 835 smještena uz zgradu kolodvora u Puli, koja je zaštićeno kulturno dobro i dio je fundusa Hrvatskog željezničkog muzeja.

"Izložbom smo željeli pokazati koliko je željeznica bila važna za razvoj Istre, ne samo u prometnom i gospodarskom smislu, već i u svakodnevnom životu ljudi. Nastojali smo, uz povijesni pregled izgradnje i razvoja pruga, predstaviti i predmete koji nam govore o funkcioniranju željeznice i ljudima koji su na njoj radili. Posebno je zanimljivo što je dio izložene građe prvi put dostupan javnosti, a obuhvaćene su i nekadašnje pruge koje su, iako danas više ne postoje, imale važnu ulogu u povezivanju Istre", kažu za Index u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli.

Planovi za tunel kroz Učku

Vlada i Hrvatske željeznice obnovile su i plan o povezivanju s istarskim prugama tunelom kroz Učku.

Iako je kamen temeljac za izgradnju tunela ispod Ćićarije još 1993. položio onodobni hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, državna tvrtka HŽ Infrastruktura tek je u svibnju 2026. potpisala ugovor za dokumentaciju i idejni projekt tog tunela. Projekt bi trebao biti gotov za dvije godine i koštat će oko dva milijuna eura.

Kada će istarske željeznice biti izravno spojene s ostatkom Hrvatske, nije poznato.