PLAN Europske unije o uvođenju carina na uvoz proizvoda s visokim udjelom ugljika mogao bi naštetiti azijskim zemljama u razvoju, a vjerojatno neće značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, objavila je Azijska razvojna banka (ADB).

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) uveden je kako bi se zatvorila 'rupa' u europskom sustavu trgovine emisijama koju je otvorila selidba proizvodnje u inozemstvo. Time su veliki dijelovi opskrbnog lanca EU-a izmaknuti iz sustava trgovanja, a rezultat je "curenje ugljika".

CBAM bi trebao jamčiti iste uvjete za sve kompanije i primorati strane dobavljače da plaćaju istu cijenu ugljika kao i domaći, čak i ako ne podliježu ETS-u ili porezu na ugljik u matičnim zemljama.

ADB očekuje da će CBAM smanjiti azijski izvoz u EU, posebno iz zapadne i jugozapadne Azije, a 'stradat' će vjerojatno i indijski izvoz čelika, navodi se u izvješću.

Kažu da će se diljem Azije povećati proizvodnja s velikom emisijom

'Namet na ugljik' možda će malo smanjiti emisiju ugljika, ali to će smanjenje brzo anulirati kontinuirano povećanje proizvodnje s velikom emisijom diljem Azije, ističu u ADB-u.

"Ta je mjera zapravo trenutno relativno ograničena", upozorava ekonomist ADB-a Neil Foster-McGregor. "Obuhvaća samo uvoz u EU i pokriva svega šest sektora", dodaje.

"S obzirom na aktualni tempo povećanja proizvodnje, čak i ako uvedemo tu cijenu ugljika diljem svijeta, emisije štetnih plinova i dalje će rasti, osim ako iz temelja ne izmijenimo tehnike proizvodnje", upozorava. 

Zato bi učinkovitije rješenje bili mehanizmi dijeljenja tehnologije za smanjenje emisija, poručuju iz ADB-a.

CBAM-om bi se do 2030. moglo prikupiti oko 14 milijardi eura, a ti bi se prihodi trebali koristiti za financiranje projekata vezanih uz klimatske promjene u zemljama u razvoju kako bi se dekarbonizirala proizvodnja, rekao je.p

EU uvodi carinu između ostalog i zato da potakne druga gospodarstva da bolje zaštite klimu. Ako zemlje izvoznice mogu dokazati da je cijena ugljika već plaćena, CBAM-ov namrt se smanjuje.

Indija već razmatra mogućnost uvođenja carina na izvoz proizvoda obuhvaćenih CBAM-om koji se prodaju u Europi, a Kina proširuje sustav trgovine dozvolama na izvozne sektore poput čelika.

Obje su zemlje kritizirale europski namet, a Kina je Europu upozorila da ne koristi klimu kao izgovor za trgovinski protekcionizam.

Iako CBAM plaćaju strani proizvođači, povećat će i troškove sirovina poput čelika i gnojiva za proizvođače u EU, a mogao bi ih i potaknuti da presele više proizvodnih kapaciteta u inozemstvo, uključujući Aziju, upozorava ADB u izvješću.

"Curenje ugljika djelomično se kompenzira u segmentu proizvodnje i istraživanja, ali sada bi se moglo preseliti na segment prerade u EU-u. Pile granu na kojoj sjede", zaključuje Jong Woo Kang, također viši ekonomist ADB-a, govoreći na brifingu u ponedjeljak.