SABORSKI odbor za prostorno uređenje prihvatio je glasovima većine paket tri građevinsko-prostorna zakona, čije je povlačenje iz procedure ili barem upućivanje u treće čitanje ponovno zatražila oporba, a što je resorni ministar Branko Bačić ocijenio nepotrebnim.

Zastupnici SDP-a, Centra, Možemo te nezavisna Marija Selak Raspudić poručili su kako zakone treba povući iz procedure ili barem uputiti u treće čitanje jer se ovdje radi o budućnosti naše zemlje.

Oporba zamjera Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine što konačne prijedloge zakona, a posebno Zakona o prostornom uređenju, koji je preuzeo fokus rasprave, nakon prvog čitanja u Saboru nisu ponovno uputili u javno savjetovanje i što su Zakon uvelike izmijenili, ali samo "kozmetički", a ne i suštinski.

Bačić: Uvjereni smo da branimo prostor puno bolje nego sada

Da se u strateškom smislu ništa bitno u odnosu na prvo čitanje nije mijenjalo, potvrdio je i resorni ministar Branko Bačić, poručivši kako se ništa značajno ne bi dogodilo kada bi donošenje ovih zakona odgodili za par mjeseci jer bi, naglasio je, i dalje ostali isti.

"Zakon o prostornom uređenju možda nije najbolji, ali u odnosu na postojeći se enormno diže letvica po pitanju zaštite prostora kao javnog dobra. Ništa se bitno ne bi promijenilo kad bi ga donijeli kasnije zato što se Zakon neće promijeniti jer smo uvjereni da branimo prostor puno bolje nego sada. To je politički stav ove Vlade - ili ćemo donijeti ovakav Zakon ili će ostati postojeći koji će upropastiti hrvatski prostor", ustvrdio je ministar.

Dodao je kako je zakone potrebno donijeti jer od 1. siječnja kreće novi sustav digitalizacije prostornog uređenja kojim će prostorni planovi biti unificirani u svakom dijelu Hrvatske.

"Na prijedlog Hrvatske komore arhitekata razrađujemo urbanističko-arhitektonski natječaj i dajemo novi alat lokalnim jedinicama te uvodimo prostorno-planski alat, urbanistički projekt, kao novi prostorno-planski instrument koji na jednom mjestu objedinjava tri procesa - proces iz domene zaštite prirode, izrade urbanističkog plana uređenja i izdavanja lokacijske dozvole, što će enormno ubrzati postupak", kazao je.

"Zakon je pisan po mjeri hrvatskih građana"

Na kritike o pogodovanju krupnom kapitalu, Bačić je istaknuo da je Zakon u svakom članku pisan po mjeri hrvatskih građana, a ne interesnih skupina.

"Da, pisan je za investitore koji grade obiteljske kuće. Što se tiče priuštivog stanovanja, nema privatnog investitora, isključivo javni investitor gradi te stambene jedinice - država putem APN-a, a lokalne jedinice putem svojih javnih ustanova", rekao je.

Odbacio je i tvrdnje kako će se omogućiti gradnja na negrađevinskom zemljištu istaknuvši kako će to biti iznimno omogućeno javnom investitoru za priuštivo stanovanje. "Ako će država ili lokalna jedinica morati otkupljivati zemljište, onda zaboravite priuštivo stanovanje", nastavio je.

Što se tiče urbane komasacije, koja je izazvala najviše prijepora, oporba upozorava da i dalje ostaje da ju mogu provoditi većinski vlasnici s 50 plus 1 posto površine i privatni investitori, dok ministar naglašava kako komasacije nema ako nije navedena u urbanističkom planu uređenja lokalnih jedinica kad je riječ o privatnim vlasnicima.

"Samo javna institucija, općina, grad, županija mogu predložiti urbanističkim projektom komasaciju", rekao je.

Ikić Baniček: Ući ćete u povijest kao ministar zaštitnik prostorne devastacije

"Čak je i HAZU, institucija koja gotovo na ništa što bi dovelo do potencijalnog sukoba s HDZ-om ne reagira, protiv ovog Zakona", istaknuo je SDP-ov Denis Kralj.

Ministar je najavio kako će nakon današnjeg sastanka upravo s predstavnicima HAZU-a i Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti prihvatiti amandmane kojima će se donošenje arhitektonskih politika, kao i smjernice za prostorno uređenje koordinirati sa strukom.

"Ukidate važeće prostorne planove, a za izradu novih stavljate suludo kratke rokove, lažete da će se s 1. siječnja početi provoditi digitalizacija, slabite nadležnost lokalnih samouprava... Ući ćete u povijest kao ministar zaštitnik prostorne devastacije i osoba koja je kao strateški prioritet stavila solarne elektrane i golf igrališta. Nejasno je zašto donosite ovako važan zakon navrat-nanos, ali vjerujem da će nam prva polovica godine rasvijetliti taj misterij", rekla je SDP-ova Kristina Ikić Baniček.

Potpredsjednica Odbora Jasenka Auguštan Pentek (SDP) kazala je kako ministar druga dva zakona nije ni spomenuo.

"Puno smo očekivali i od druga dva zakona, oba su jako važna, niste ih se ni dotaknuli. Što se tiče priuštivog stanovanja, i dalje se može širiti izvan građevinskih područja, čime otvarate mogućnosti stvaranja izoliranih područja ili geta, a to nije ono što bi trebalo značiti priuštivo stanovanje u ozbiljnim europskim državama", dodala je.

Selak Raspudić: Sustav urbanističkih planova je dobar

Da se investitore stavlja u privilegiran položaj, smatra i Damir Barbir (Centar). "I dalje ima puno problema, dopušta se gradnja u zonama namijenjenim drugim svrhama, ukida čitav niz mehanizama kontrole, obvezni urbanistički planovi za velik broj područja, prebacuje odgovornost i kontrola na investitore, a ukidanje preko 3500 postojećih prostornih planova i donošenje novih u 5 godina jednostavno se neće fizički moći napraviti", naveo je.

Nezavisna Marija Selak Raspudić kritizirala je zagrebačku vlast zbog nedonošenja urbanističkih planova čime, istaknula je, blokiraju razvoj grada, no, naglasila je, to nije razlog da se zakonom omogućuje zaobilaženje lokalnih jedinica i da o zahtjevima investitora o urbanizaciji u roku tri godine onda odlučuje Ministarstvo.

"Sustav urbanističkih planova je dobar i treba naći način da profunkcionira, a ne da radimo paralelni sustav provedbe i zaobilazimo gradsku vlast jer nisu odradili dobro posao", rekla je, te kao dubinski problem navela i izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji gotovo jednom godišnje.

Možemo: Zakon je u interesu građevinskih lobija

Možemo najavljuje pokretanje ocjene ustavnosti Zakona o prostornom uređenju.

"Ustav građanima jamči pravo na lokalnu samoupravu. Lokalna samouprava planira prostor i određuje ga, investitori su tu da grade ono što je javna vlast isplanirala, a ne obrnuto. Investitor ne može određivati što će biti u prostoru i ako ostane odredba da mu ministarstvo u tome udovolji u roku tri godine jer lokalna samouprava nije mogla ili nije htjela napraviti urbanistički plan uređenja, onda ćemo mi pokrenuti ocjenu ustavnosti", naglasila je predsjednica Kluba Sandra Bančić.

Nisu protiv urbane komasacije, ali, naglasili su iz Možemo!, samo ako se provodi po uzoru na Sloveniju, Njemačku, Austriju na inicijativu javnih vlasti ili kada se svi vlasnici slože, a ne samo 51 posto. "Zakon je i dalje isključivo u interesu građevinskih lobija, ne štiti građane ni prostor", ocijenili su.

Ostrogović: Oporba tumači zakonska rješenja izvan konteksta

Da je oporba protiv ovih zakona ne čudi HDZ-ova Tomislava Klarića, ali ga, kaže, čudi struka. "Hrvatska je prostorno isplanirana, sukno i škare su kod lokalnih jedinica, ne vidim da im je oduzeta ijedna ovlast, dapače, dobili smo alat kojim možemo ubrzati investiciju na određenom području koji smo sami kao lokalna jedinica, ponavljam sami, odredili kao građevinsko. Komora je dala prijedlog komasacije i ne vidim što je tu sporno", rekao je.

Iz HDZ-a naglašavaju kako će se zakonom ujednačiti prostorno planiranje na području cijele Hrvatske, omogućiti kontrola širenja građevinskih prostora, pojednostaviti i ubrzati izrada prostornih planova.

"Oporba vidi nešto sasvim drugo, zakonska rješenja tumači izvan konteksta, a to se najočitije vidi na urbanoj komasaciji i u priuštivom stanovanju pa tako urbanu komasaciju Možemo! priziva u Zagrebu dok ju u Saboru ne želi u zakonu", dodao je HDZ-ov Josip Ostrogović.