SRPSKI predsjednik Aleksandar Vučić možda se sam neće kandidirati na nedjeljnim parlamentarnim izborima, ali njegov lik i ime su perjanica i središte kampanje njegove stranke, piše BBC. Njegova naizgled proeuropska, ali ideološki neuhvatljiva Srpska napredna stranka (SNS) uživala je u nizu pobjeda otkako je prvi put preuzela vlast 2012. godine.

Iako više nije službeno čelnik stranke, predsjednik Vučić dominantna je figura u srpskoj politici posljednjeg desetljeća. I predizborna kampanja to odražava. "Jedini program koji oporbene stranke imaju za ponuditi je: 'Aleksandar Vučić je loš, on je tiranin, on je autokrat'", kaže premijerka Ana Brnabić.

Ona je također članica SNS-a i nimalo se ne libi povezati s predsjednikom - više puta se pozivajući na Vučića tijekom intervjua za BBC. Čini se da je poruka jasna: glas za naprednjake je glas za Vučića. 

Izbori u Srbiji su česti

Raša Nedeljkov, programski direktor organizacije za praćenje izbora CRTA-e (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost), kaže da je fokus na predsjednika problematičan: "60 posto ljudi misli da je Vučić kandidat - bilo na nacionalnim ili lokalnim izborima. To je velika obmana."

Ako je to prevara, ima znatnu moć, navodi BBC. Vučić i njegova stranka uživaju u neprekinutom nizu pobjeda na izborima, koji se proteže više od desetljeća. Izbori su dolazili često i brzo u tom razdoblju. Posljednji parlamentarni izbori održani su prije samo 20 mjeseci, a prije toga održani su 2020. godine.

Ovog puta SNS bi se mogao suočiti s oštrijom konkurencijom. Većina oporbenih stranaka koje se zalažu za članstvo Srbije u Europskoj uniji dogovorila je koalicijski izlazak na izbore. To je "veliki šator" - sa strankama od zelenih aktivista do konzervativaca - ali ankete pokazuju da je proeuropska oporba puno privlačnija biračima kao ujedinjena alijansa nego kao pojedinačne stranke.

SNS ima dobro podmazan stranački stroj

Njihova izborna lista nosi naziv Srbija protiv nasilja, odražavajući svoje korijene u prosvjedima koji su uslijedili nakon dvije masovne pucnjave koje su užasnule zemlju u svibnju. Oporba tvrdi da su ubojstva odraz kulture retoričkog i fizičkog nasilja koju promoviraju Vučić, SNS i njihovi saveznici u medijima.

"To je ono što Srbiji sada treba. To je proizašlo iz velikih prosvjeda. Kada je postalo očito da vlada neće ispuniti nijedan zahtjev, ljudi na ulicama, kao i proeuropske stranke, odlučili su se okupiti i učiniti ono što ljudi traže od nas godinama", kaže Borko Stefanović, zamjenik predsjednika stranke lijevog centra Stranke slobode i pravde. 

Srbija protiv nasilja je tražila izbore, ali suočava se s teškom borbom protiv dominacije naprednjaka. SNS ima dobro podmazan stranački stroj. I izborni promatrač CRTA-e ističe da uživaju podršku naklonjenih medija. Raša Nedeljkov žali se na "kronični nedostatak pluralizma" i napominje da je predsjednik Vučić samo ove godine imao više od 250 televizijskih obraćanja.

Opozicija optužuje SNS i da je zarobio državu, odnosno da javne resurse koristi u stranačke svrhe. Obje ove tvrdnje naišle su na oštru osudu Ane Brnabić, koja inzistira da su "izbori pošteni, a mediji zapravo prilično otvoreni prema oporbi".

Brnabić: Kako god ljudi glasali, mi ćemo to poštovati

U stvarnosti, kaže ona, pristanak na prijevremene izbore pokazuje da vlada nije nimalo nalik na autokraciju za kakvu tvrde da postoji.

"Oporba je tvrdila da smo izgubili vjerodostojnost i legitimitet i da treba ići na izbore. Mi kao stranka nikada ne bježimo od izbora - ako netko misli da smo izgubili legitimitet i želi to preispitati, uvijek možemo to učiniti. Kako god ljudi glasali, mi ćemo to poštovati", rekla je Brnabić za BBC.

Baš kao što predsjednikova omiljena Crvena zvezda ima tendenciju dominirati manjim nogometnim klubovima u srpskoj Superligi, naprednjaci traže rutinsku pobjedu u parlamentarnim izborima, tvrdi BBC. Isto vrijedi i za lokalne izbore, koji se održavaju u većem dijelu zemlje, uključujući i glavni grad Beograd.

Dio razloga za dugotrajnost naprednjaka na vlasti je nedostatak vjerodostojne alternative. Demokratska stranka raspala se nakon što je izgubila vlast 2012. godine i nijedna od konstelacije manjih stranaka nije narasla dovoljno da ima realne šanse za formiranje vlade. Naprednjacima je savršeno odgovarala podijeljena oporba. 

Oporbena stranka vodi kampanju iz preuređene prodavaonice

A Vučić se uspješno predstavio kao snažna figura potrebna za prosperitet Srbije. Koalicija Srbija protiv nasilja biračima barem nudi koherentnu alternativu. No operacije Zeleno-lijevog fronta - jednog od članova koalicije - jednostavnije su od sofisticirane naprednjačke kampanje. 

Njihovo sjedište u Beogradu nalazi se u preuređenoj prodavaonici, u kojoj rade mladi volonteri, a grijalice na plin štite ih od zimske hladnoće. Njihova čelnica Biljana Đorđević priznaje da je nacionalna pobjeda nategnuta, ali vjeruje da su drugi ciljevi dostižni.

"Nikad ne možete biti potpuno spremni kao oni, ali ne bojimo se izbora jer znamo da će nas biti više. A pogotovo u Beogradu znamo da možemo pobijediti. Vjerujemo u promjene iz temelja - iz gradova. Ne rješava se sve na ovim izborima, nego u dva-tri koraka", govori Đorđević.

Taj bi proces mogao potrajati ako vlada ostane pri stavu da su ovi parlamentarni izbori posljednji do 2027. godine. Ana Brnabić kaže da je "Srbiji potrebna takva stabilnost" kako bi SNS mogao provesti svoj program poboljšanja infrastrukture i povećanja plaća i mirovina. Opozicija ima razloga za povećane ambicije, tako da će nedjeljno glasanje pokazati hoće li njihova ujedinjena fronta osvojiti biračko tijelo.