MILAN BABIĆ bio je ključna figura u borbi hrvatskih Srba ranih 90-ih da stvore vlastitu državu u dijelovima Hrvatske naseljenim Srbima, objavio je BBC profil ratnog zločinca koji je u nedjelju kasno popodne u svojoj ćeliji izvršio samoubojstvo.

>>> Milan Babić ubio se u haškoj ćeliji, sud naredio internu istragu

>>> Smrću Milana Babića ICTY izgubio najvrednijeg svjedoka "insidera"

Inače po struci stomatolog, Babić je 1990., uoči prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, postao članom Srpske demokratske stranke. Bio je predsjednik Odbora SDS-a za Knin i šef Izbornog stožera stranke na tim izborima. SDS je ostvario pobjedu u općinama s većinskim srpskim stanovništvom, a Babić je izabran za predsjednika općine Knin.

Njegov izbor za predsjednika općine Knin podudarao se s rastućom moći hrvatskog nacionalnog vođe Franje Tuđmana, te njegove stranke, Hrvatske demokratske zajednice.

Poslije dolaska na vlast Franje Tuđmana i njegovog HDZ-a, došlo je do pobune krajinskih Srba u Hrvatskoj. Babić i njegovi suradnici osnovali su područja u kojima je hrvatskim sigurnosnim snagama bio zabranjen pristup.

Taj je sukob eskalirao tijekom 1991., nakon što je Hrvatska proglasila svoju nezavisnost. Slijedom tog događaja, Srpski su separatisti - naoružani i uz potporu jugoslavenske vojske, a u kojoj su dominirali vojnici srpske nacionalne pripadnosti, preuzeli kontrolu nad gotovo 30% hrvatskog teritorija. SAO je proglašena za Republiku Srpsku Krajinu pošto je Europska zajednica u prosincu 1991. najavila međunarodno priznanje Hrvatske. Babić je ponovo izabran za predsjednika i premijera samoprozvane Republike Srpske Krajine .

Na predsjedničkim izborima RSK održanima 12. prosinca 1993., pobijedio je jednoga od Miloševićevih sljedbenika, Milana Martića. No, zahvaljujući Miloševićevu utjecaju, pod njegovim su pritiskom rezultati poništeni, te su novi izbori pobjedu donijeli Martiću.

No, kako se položaj krajinskih Srba s vremenom počeo pogoršavati te su se morali udružiti, Babić je ponovno "isplivao" na mjesto premijera.

Babić je 1995. godine prihvatio prijedlog da se regijama naseljenim Srbima osigura određena autonomija, no bilo je prekasno - hrvatske su snage ponovno osvojile Krajinu u akciji "Oluja" u kolovozu iste godine.

Nakon toga, Babić je s obitelji, suprugom Dušankom te sinom Stefanom i kćeri Jelenom, pobjegao u Beograd, gdje je u Batajnici, inače predgrađu Beograda, uzgajao gljive na posjedu koji je bio u vlasništvu njegove rodbine.

O njemu se ponovno moglo čuti 2002. godine, kada se pojavio kao svjedok na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu.

Bio je ključni svjedok u suđenju Miloševiću, i to na strani tužilaštva koje je tražilo nekoga čije će svjedočenje poslužiti kao dokaz da je Milošević kao predsjednik Srbije, iako nije imao nikakve službene kontrole nad događajima u Hrvatskoj, u praksi ipak imao autoritet i utjecaj na kreiranje politike hrvatskih Srba.

Svoje je svjedočenje najprije započeo kao zaštićeni svjedok, pod šifrom C-036, no kada se njegov identitet u njegovim svjedočenjima počeo s vremenom očitovati, Babić je odlučio "izaći u javnost" kao svjedok.

Kako je u Miloševićevoj optužnici imenovan jednim od sudionika u operaciji etničkog čišćenja u Hrvatskoj, Babić se ubrzo i sam našao na haškoj optuženičkoj klupi.

Haški tribunal je 18. studenog 2003. objelodanio optužnicu protiv Babića, u kojoj mu se na teret stavljaju zločini nad hrvatskim civilnim stanovništvom, uključujući ubojstvo stotine Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u više sela u Krajini od 1. kolovoza 1991. do 15. veljače 1992.

Početkom suđenja, Babić se nije želio očitovati ni kao kriv niti kao nevin. No, nakon nagodbe sa tužilaštvom koje je u zamjenu za njegovo priznanje krivice odbacila četiri druge točke optužnice koje ga terete za kršenje zakona i običaja rata, Babić je 27. siječnja 2004. priznao krivicu za zločine protiv čovječnosti.

U jednoj od svojih izjava pred haškim sudom, Babić je izjavio kako osjeća sram i krivnju zbog svojih postupaka, postavši tako jedan od rijetkih optuženika za ratne zločine u Haagu kojima je to pošlo za rukom.

Haški tribunal je 28. lipnja 2004. osudio Babića na 13 godina zatvora.

U trenutku kada je počinio samoubojstvo, Milan Babić, koji je svoju zatvorsku kaznu služio na neobjavljenoj lokaciji, upravo se vratio u Haag kako bi svjedočio protiv svog bivšeg političkog rivala, Milana Martića.

B.S.