Benčić: HDZ je 135 milijuna eura iz EU fondova dao za hotele i apartmane
SABORSKA zastupnica Sandra Benčić (Možemo) rekla je da u pregovorima sa SDP-om nije sporno da kandidat za premijera dođe iz SDP-a, koji je jači partner. U intervjuu za N1 poručila je i da dvije stranke ravnopravno rade na programu buduće vlade te odbacila mogućnost sukoba oko odnosa snaga u koaliciji.
"Što se tiče premijerske pozicije, prirodno je da jača stranka daje kandidata za premijera i to je SDP. Taj dio nije uopće upitan", rekla je Benčić. Dodala je da se u pregovorima ne bave pitanjem tko je veći, a tko manji partner.
"Veći partner je veći partner i to je tako. SDP-ova infrastrukturna mreža je šira i u ovom trenutku jača. Moram reći da mi ni ne razgovaramo na toj razini, tko je veći ili manji. Upregnuli smo sve snage da zajedno dizajniramo program koji nije samo koalicijski sporazum nego budući program vlade", rekla je.
"Razdor se neće dogoditi"
Benčić kaže da često vidi tekstove u kojima se Možemo sugerira da SDP ne bi trebao imati glavnu riječ ni premijersku poziciju. "Često u tome vidim potpis HDZ-a, koji želi tu vrstu razdora. Ali, bad news dečki, to se neće dogoditi jer smo jako posvećeni tome da ovo završi dobro, da završi koalicijskim sporazumom koji će rezultirati novom vladom", rekla je.
Možemo i SDP ranije su predstavili platformu za pregovore, nakon koje bi trebao uslijediti i zajednički program. HDZ je pritom zamjerio da među predstavljenim temama nema poduzetništva. Benčić tvrdi da HDZ nije dobro slušao jer je jedna od ključnih točaka transformacija gospodarstva iz nekretninsko-rentijerskog u proizvodno-izvozni model.
"Da bismo to napravili, moramo preusmjeriti tokove novca i reformirati određene institucije, kao i njihove uloge u gospodarstvu. Prije svega, ulogu HBOR-a i HPB-a, dvije poluge koje trebamo koristiti kako bi sredstva krenula prema industriji i dizanju vrijednosti hrvatskih proizvoda, a da se smanje ulaganja u nekretninske špekulacije", rekla je.
Kritizirala Vladin ekonomski model
Benčić je zatim kritizirala način na koji Vlada usmjerava europski novac. "HDZ je uzeo 135 milijuna eura iz europskih fondova da bi bespovratno to dao za izgradnju hotela i apartmana. Na to su trošili novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kako to čini Hrvatsku otpornijom?" rekla je.
Tvrdi da se iz toga vidi razlika između ekonomskog modela HDZ-a i onoga koji predlaže Možemo. "Kad vidite gdje ide novac i što se porezno oslobađa, a kad vidite gdje ne ide i što se manje porezno rasterećuje, vidite ekonomski model HDZ-a. Špekulativni, a mi želimo proizvodni. To je ono što ćemo promijeniti", rekla je.
Govoreći o domaćoj proizvodnji, ustvrdila je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno osnovnih poljoprivrednih proizvoda te da su brojni uspješni poduzetnici uspjeli unatoč državi, a ne zahvaljujući njezinoj podršci.
O gorivu i javnom dugu
Benčić je komentirala i Vladino dodatno smanjenje trošarina na dizelsko gorivo za tri centa. Trošarine su time spuštene deset centi po litri ispod minimuma propisanog direktivom EU.
"Manevarski prostor je vrlo mali jer smo puno toga iskoristili. Vrijedi pregovarati na razini Europske unije, ali treba reći da je dio dizanja cijena neopravdan. Primjerice, cijene hrane rastu iako se rast cijena goriva nije reflektirao na njih. Niti padaju cijene hrane ako padaju cijene goriva", rekla je.
Osvrnula se i na rast javnog duga za gotovo pet milijardi eura, na gotovo 55 milijardi eura. "Naravno da nije irelevantno, ministar i njegov šef Plenković to stalno rade, poznati su dedramatizatori pa pokušavaju smanjiti važnost informacije", rekla je.
Dodala je da kod zaduživanja nije presudno samo koliko se država zadužuje nego i za što. "Kad se država zadužuje kako bi podigla kvalitetu života i ekonomije, to je pozitivno, ali nije dobro to raditi kako bi se stvorio privid boljeg života", rekla je.
Otpad i Zagreb
Benčić je govorila i o problemu otpada, ustvrdivši da Hrvatska ne smije postati "smetlište europske ekomafije". O kritikama upravljanja otpadom u Zagrebu rekla je da se desetljećima nije napravilo ništa kako bi se izgradio centar za gospodarenje otpadom, koji smatra preduvjetom za zatvaranje Jakuševca.
"Nakon što su nas kroz prvu godinu mandata vozali jer su se promijenila tri ili četiri ministra, uspjeli smo doći do toga da idemo na natječaj dizajna i izvedbe Centra. Jesmo li sretni što to toliko traje? Nismo. Nisu ni građani. Ali, u zakonodavnim okvirima koji su nam zadani, ovo je veliki uspjeh.
To je ključni moment i veseli nas što ćemo uskoro zatvoriti Jakuševec. Bio nam je to, i ostao, ključni moment", rekla je. Dodala je da je gradska vlast uklonila smeće s ulica, znatno povećala odvajanje otpada i smanjila količine koje završavaju na Jakuševcu.