ODLUKU Predsjedništva Bosne i Hercegovine da ne predloži nijednog Hrvata među troje kandidata za Europski sud za ljudska prava, državni ministar pravde Davor Bunoza ocijenio je lošom porukom kojom se pokazuje da se Hrvate marginalizira kao konstitutivni narod.

Troje kandidata iz Bosne i Hercegovine predloženi su ovoga tjedna za suce Europskog suda za ljudska prava. Mahira Muharemovića kao bošnjačkog kandidirao je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Predraga Rosavljevića je kandidirala srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, a Svjetlanu Milišić-Veličkovski iz reda "ostalih" kandidirao je hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Predsjedništvo je poslalo lošu poruku gdje pripadnici jednog konstitutivnog naroda opravdano postavljaju pitanje"

U pisanome komentaru Bunoza navodi kako je takva odluka Predsjedništva "čudna".

"U ovom slučaju, Predsjedništvo BiH je doista poslalo lošu poruku, gdje opravdano pripadnici jednog konstitutivnog naroda postavljaju pitanje kako je moguće da se kvalitetni pripadnici tog naroda ne mogu naći ni na listi više kandidata za takvu važnu funkciju kao što je Europski sud za ljudska prava", rekao je državni ministar pravde BiH.

Pojasnio je da je među 12 kandidata za europskog suca za ljudska prava bilo vrsnih kandidata Hrvata "s bogatim pravosudnim iskustvom, savršenim znanjem engleskog jezika i iskustvom u zastupanju pred Europskim sudom za ljudska prava".

Nikada do sada nije bilo hrvatskog suca iz BiH u Europskom sudu za ljudska prava

Sudac Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) bira se kroz proceduru Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Kandidate predlažu države članice, a nakon toga Parlamentarna skupština bira suca većinom glasova za mandat od devet godina, bez mogućnosti ponovnog izbora.

Aktualnome sucu iz BiH pri Europskom sudu za ljudska prava Farisu Vehaboviću mandat je istekao potkraj 2021. godine, a prije toga je BiH u ovome sudu zastupala Ljiljana Mijović s područja Republike Srpske.

Ministar Bunoza ističe kako nikada do sada pri ESLJP nije bio hrvatski sudac iz BiH.

Promjena izbornog zakona

Po njemu nužno je mijenjati Izborni zakon u BiH kako bi se osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda budući se iz Predsjedništva generira neravnopravnost Hrvata.

Aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Komšić u četiri je navrata biran u državno Predsjedništvo BiH glasovima dominantno Bošnjaka zbog čega hrvatske stranke u BiH inzistiraju na izbornoj reformi kako bi se prestalo s tom praksom. No, njegova stranka je najavila kako će na općima izborima ujesen u BiH ponovno kandidirati Hrvata, Komšićeva savjetnika Slavena Kovačevića. On je prošle godine izgubio spor pred Europskim sudom za ljudska prava o izbornoj diskriminaciji nakon što je Veliko vijeće ESLJP-a utvrdilo da je manipulirao s nacionalnim izjašnjavanjem, te da nije žrtva diskriminacije.