Volodimir Zelenski se u Kanadi sastao s premijerom Justinom Trudeauom i zahvalio toj zemlji na vojnoj pomoći.

>> Opširnije

Rumunjski premijer Marcel Ciolacu otputovat će u Kijev zajedno s nekoliko svojih ministara na ključne razgovore o zabrani uvoza žitarica, javljaju rumunjski mediji.

"Imat ću put s nekoliko ministara u Kijev, kada mislim da ćemo završiti sve rasprave u vezi s izvozom na rumunjski teritorij", rekao je Ciolacu, a prenosi Digi24.

"U ovom trenutku vrlo je jasno ono što je ministar ispregovarao i čvrsto sam uvjeren da ću vam dati više detalja", dodao je. Mediji izvještavaju da je rumunjski premijer rekao da svakodnevno razgovara s vodstvom Ukrajine. 

Rumunjska nije jedna od zemalja koje su uvele jednostranu zabranu uvoza ukrajinskog žita, ali je slijedila zabranu Europske komisije koja je istekla krajem prošlog tjedna.

Rumunjski ministar poljoprivrede Florin Barbu rekao je u srijedu da je sustav licenciranja uvoza i izvoza na raspravi između dviju zemalja, budući da Rumunjska želi uzeti jeftino žito bez utjecaja na vlastitu poljoprivrednu industriju.

"Jedna osoba je poginula, a 31 osoba je ozlijeđena u današnjem ruskom raketnom napadu na Kremenčuk u regiji Poltava", objavio je guverner Dmitro Lunin nakon završetka spasilačkih napora.

Guverner je rekao da je na popisu ozlijeđenih troje djece te da je 16 osoba hospitalizirano. Dužnosnik je rekao da je poslijepodnevni napad na grad oštetio nekoliko zgrada, dodajući da će posebna komisija sutra pregledati mjesto napada kako bi procijenila puni opseg razaranja.

Oko 17:30 po lokalnom vremenu čule su se eksplozije u Kremenčuku, izvijestila je ukrajinska novinska kuća Suspilne. Lunin je rekao da je protuzračna obrana oborila jedan projektil iznad grada, ali nije precizirao broj ispaljenih projektila.

Kremenčuk, grad u kojem živi 219.000 ljudi, nalazi se nekoliko stotina kilometara udaljen od prve linije i oko 330 kilometara južno od Kijeva.

Kanada je danas Ukrajini obećala dodatna sredstva za vojnu pomoć u iznosu od 650 milijuna kanadskih dolara. Sky News javlja da će se kanadski novac koristiti za izgradnju 50 oklopnih vozila. 

Vozila će biti izgrađena u Kanadi, a zatim se prevozila u Ukrajinu, a ali trenutno nije jasno koja će vrsta i specifikacije biti. Također, nije poznato kada Kijev može očekivati isporuku tih oklopnih vozila.

Češka je u pregovorima sa Švedskom o obuci ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima Gripen na svom teritoriju, izvijestio je Radio Prague International, pozivajući se na češku ministricu obrane.

Govoreći na javnoj raspravi u Pragu, ministrica Jana Cernochova rekla je da je češko ministarstvo obrane predstavilo vladi novi projekt mandata za obuku ukrajinske vojske. Dužnosnica je također obećala nastavak pružanja obrambene pomoći Ukrajini.

Prema Radio Prague Internationalu, tijekom proljeća i ranog ljeta, oko 2000 ukrajinskih vojnika prošlo je obuku na poligonu Libava u istočnoj Češkoj. Odobreni cilj zemlje bio je obučiti gotovo 4000 ukrajinskog osoblja do kraja godine, piše praški medij.

Kijev je tražio moderne zapadne borbene zrakoplove kako bi pojačao svoje ratno zrakoplovstvo u borbi protiv ruske agresije. Stockholm još uvijek razmatra hoće li Ukrajini isporučiti svoje borbene avione Gripen. Švedski ministar obrane Pal Jonson je 14. rujna rekao je da su ukrajinski piloti uspješno testirali zrakoplove. Jonson je dodao da bi rezultati obuke trebali pomoći švedskoj vladi da odluči o mogućnosti slanja Gripena u Ukrajinu.

Kanada će Ukrajini dati nešto dodatnih 650 milijuna kanadskih dolara (482 milijuna američkih dolara) povrh svojih postojećih obveza u vojnoj pomoći Ukrajini u sljedeće tri godine.

Zelenski je već osigurao još jedan veliki vojni paket od SAD-a nakon posjeta Washingtonu, a Kanada je danas slijedila američki primjer.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je danas govor u kanadskom parlamentu u kojem je zahvalio na vojnoj potpori Kanade Ukrajini. Zelenski je pozdravio povijesne i zajedničke veze između Ukrajine i Kanade.

U svom govoru, Zelenski je optužio Moskvu za orkestriranje genocida u Ukrajin. "Moskva je, sada kao i uvijek, obvezna kontrolirati Ukrajinu i koristi sva raspoloživa sredstva da to učini, uključujući i genocid", rekao je.

Zelenski je potom pozdravio potporu Kanade Ukrajini tijekom cijelog sukoba. "Jedna od najiznenađujućih osobina vaše zemlje je da pravda nije prazna riječ za Kanadu. Uvijek ste na ispravnoj strani povijesti, ne sumnjam da ćete odabrati stranu slobode i pravde", dodao je.

Zelenski je također pozdravio kanadsko vodstvo u sankcijama protiv Rusije tijekom rata i također joj je zahvalio na "iznimno snažnoj 100-postotnoj potpori vodstva ukrajinskom pokretu za NATO".

Govor Zelenskog dolazi u trenutku kada se kanadski premijer Justin Trudeau obvezao na obuku pilota F16, kao i na pružanje dodatne stalne potpore Ukrajini, uključujući novac za 50 oklopnih vozila. Trudeau je također rekao kanadskom parlamentu da će Kanada dati dodatnih 650 milijuna kanadskih dolara (482 milijuna dolara) vojne pomoći Ukrajini u sljedeće tri godine.

Ukrajina je koristila projektile Storm Shadow za napad na sjedište Crnomorske flote, rekle su ukrajinske zračne snage za Sky News.

Jedan ruski vojnik još uvijek se vodi kao nestao nakon napada u kojem je zgrada u Sevastopolju ostala u plamenu. Najmanje jedan projektil pogodio je stožer, a ruski dužnosnici izvijestili su da je oboreno još pet projektila.

Odluka o isporuci raketa britanske i francuske proizvodnje, također poznatih kao SCALP, bila je jedan od najistaknutijih poziva zapadnih zemalja na rat, uz zabrinutost da bi se oružje dugog dometa moglo koristiti na ruskom teritoriju.

Britanija i Francuska složile su se isporučiti projektile od svibnja odnosno srpnja ove godine.

Vojni analitičar Sean Bell komentirao je najavu anonimnih izvora o američkom zaokretu u vezi opskrbe Ukrajine raketama ATACMS. Naime, kako su dužnosnici rekli NBC-u, SAD će isporučiti "mali broj" raketnih sustava ATACMS (Army Tactical Missile System) dugog dometa Ukrajini, ali ne precizirajući vremenski okvir.

Zapad je dugo bio nervozan kada je isporuka tih projektila u pitanju, no to je stajalište omekšalo kako je rat odmicao, rekao je Bell. "Srećom, mogu se lansirati iz raketnog sustava HIMARS, tako da Ukrajinci već imaju lansere za njih, (SAD osigurava) samo rakete", navodi Bell.

Ti projektili, kako kaže, "svakog ruskog vojnika u okupiranoj Ukrajini stavljaju u domet tih projektila i to je stvarno zanimljiva vojna sposobnost". Također kaže da je do ovog obrata na američkoj strani vjerojatno došlo zahvaljujući žestokoj kampanji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tijekom njegova putovanja u Washington.

"Sama činjenica da su neke od njih gotovo sigurno stavili na stol izravna je posljedica apela predsjednika Zelenskog", zaključio je Bell.

Poljski predsjednik Andrzej Duda izjavio je da su mediji riječi poljskog premijera Mateusza Morawieckog o obustavi isporuke oružja Ukrajini protumačili na "najgori mogući način".

"Po mom mišljenju, premijer je rekao sljedeće: Nećemo prebaciti novo oružje koje sada kupujemo za modernizaciju poljske vojske u Ukrajinu", rekao je Duda, dodajući da kao šef države ne vjeruje da Poljska može isporučiti svoje novo oružje kupljeno za "milijarde dolara za jačanje poljske vojske i poljske sigurnosti" bilo kome.

Naglasio je da Poljska ima ugovore za opskrbu Ukrajine samohodnim haubicama Krab, kao i streljivom i borbenim inženjerijskim vozilima. Duda je dozvolio mogućnost da bi Poljska u budućnosti mogla prebaciti svoje staro oružje u Ukrajinu.

Morawiecki je prije dva dana rekao da Poljska više ne isporučuje oružje Ukrajini, već se fokusirala na naoružavanje vlastite vojske.

Moskovsko ministarstvo obrane kaže da je protuzračna obrana oborila dvije bespilotne letjelice iznad ruskog tla u posljednjih nekoliko sati. U 15.30 po lokalnom vremenu (13.30 po britanskom vremenu), jedan dron je oboren iznad regije Kursk, priopćilo je Ministarstvo obrane.

U drugom ažuriranju tvrdi se da je još jedna bespilotna letjelica oborena iznad Belgoroda oko 17 sati po lokalnom vremenu (15 sati po britanskom vremenu), a guverner regije je na svom Telegram kanalu dodao da nema izvještaja o žrtvama ili šteti. Ako se potvrdi, to bi bili posljednji u tiradi napada bespilotnim letjelicama na rusko tlo, pri čemu Ukrajina izgleda želi nastaviti s pritiskom na Moskvu.

Vršitelj dužnosti guvernera regije Poltava kaže da ima "mrtvih i ranjenih" nakon raketnog napada na grad Kremenčuk. Govoreći na Telegramu, Dmitro Lunin je rekao da je "neprijatelj lansirao raketne napade na Kremenčuk". "Jednu su raketu oborile snage protuzračne obrane", dodao je.

"Nažalost, bilo je pogodaka u civilnu infrastrukturu - prema preliminarnim informacijama, ima mrtvih i ranjenih", rekao je, ne iznoseći više detalja. Dodao je da su na mjestu događaja sve nadležne hitne službe.

Istaknuti ruski oporbenjak Aleksej Navalni prebačen je u samicu po 20. put otkad je zatvoren 2021. pod optužbom za pronevjeru, izvijestili su njegovi suradnici.

>> Opširnije

Ruska vlada objavila je da će u listopadu uvesti niz izvoznih carina kako bi ublažila rast cijena na domaćem tržištu i poduprla potrošnju. "Ta će odluka zaštititi domaće tržište od neopravdanog povećanja cijena. Propis se uvodi kako bi se održao racionalan omjer izvoza robe i domaće potrošnje", priopćeno je iz vlade u četvrtak.

Sedam izvora reklo je Reutersu da bi se u državnu blagajnu godišnje moglo sliti dodatnih 600 milijardi rubalja (6.3 milijarde dolara) prihoda od dodatnog poreza na izvoz gnojiva i nekih metala. Vladin izvor rekao je da mjera ima dvojak cilj - smanjiti pritisak na jačanje cijena na domaćem tržištu i povećati proračunske prihode.

Rusija pokušava popuniti državni proračun koji je u deficitu zbog povećane vojne potrošnje. Ruske kompanije sklonije su pak izvozu koji im povećava prihod, zahvaljujući slaboj rublji, primjećuje Reuters. Velikim tvrtkama Moskva je već uvela jednokratni porez na neočekivanu dobit čiji je cilj prikupiti 300 milijardi rubalja. U četvrtak vlada je privremeno zabranila i izvoz benzina i dizela kako bi poboljšala opskrbu domaćeg tržišta u vrijeme žetve i ublažila rast cijena.

Nove izvozne carine obuhvatit će proizvode s najvećim udjelom u ruskom bruto domaćem proizvodu (BDP), uz izuzetak nafte, plina, žitarica, drvne građe, strojeva i opreme i starog željeza, prema izvorima. Carine se neće naplaćivati ​​ako rublja ojača i ako se za dolar bude moralo izdvajati manje od 80 rubalja. Trenutno za dolar treba izdvojiti oko 96 rubalja.

Prag koji će aktivirati naplatu carina, po stopama u rasponu od četiri do maksimalnih sedam posto, iznosit će više od 95 rubalja dolar, utvrdila je vlada. Izvoz gnojiva nosit će izvoznu carinu od najviše 10 posto.
 

Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga rekao je kako se nadao da je raketni napad na stožer ruske Crnomorske flote ostavio veću rupu u zgradi.

Kyiv Post je izvijestio da je Jurij Ignat rekao ukrajinskoj televiziji da je, iako je zadovoljan uspjehom napada, "želio veću rupu da budem iskren". “Ovo je najbolja reklama u svijetu našeg oružja koje leti točno u cilj”, dodao je Ignat.

Cijene nafte porasle su  na međunarodnim tržištima iznad 94 dolara zbog procjene trgovaca da bi privremena ruska zabrana izvoza goriva mogla potaknuti potražnju rafinerija i dodatno opteretiti tijesnu opskrbu.

>> Opširnije

Krim je pogođen kibernetičkim napadom "bez presedana" nakon raketnog napada na sjedište Crnomorske flote u Sevastopolju, prema dužnosniku.

"Cyber-napad bez presedana na krimske pružatelje internetskih usluga", primijetio je Oleg Krjučkov, savjetnik ruskog guvernera regije, na Telegramu. "Detektiramo prekide u internetu na poluotoku", dodao je.

Bugarska je protjerala poglavara Ruske pravoslavne crkve u Sofiji zajedno s dvojicom bjeloruskih svećenika, rekao je u petak premijer Nikolaj Denkov na proslavi Dana neovisnosti svoje zemlje. Optuženi su za djelovanje protiv interesa Bugarske, a Agencija za nacionalnu sigurnost (DANS) ih je evidentirala kao osobe koje treba protjerati iz zemlje pošto su, kako je kazao Denkov, bili navedeni u tajnom izvješću.

Crkva u Sofiji prekinut će rad dok Ruska pravoslavna crkva ne donese odluku o njezinoj budućnosti, rekla je ruska veleposlanica u Bugarskoj Eleonora Mitrofanova za TV kanal Rusija 24. Protiv svećenika nisu iznesene nikakve konkretne optužbe, objavila je Mitrofanova na internetskoj stranici ruskog veleposlanstva u Sofiji.

Napeti odnosi između Rusije i Bugarske dosegnuli su najnižu razinu 2022. kada je iz zemlje protjerano 70 ruskih diplomata i zaposlenika veleposlanstva zbog sumnje na špijunažu. Bugarska, bivša članica Istočnog bloka, članica je i Europske unije i NATO-a.

General Mikola Oleščuk, zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga, sugerirao je na Telegramu da su njegove jedinice bile izravno uključene u napad na stožer ruske crnomorske flote u Sevastopolju.

"Rekli smo vam da će toga biti još... dok okupatori dolaze k sebi u Melitopolju i dok se oglašavaju sirene za zračnu uzbunu u Sevastopolju, dopustite mi da još jednom zahvalim pilotima Zračnih snaga!" napisao je na Telegramu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je Kanadu kako bi se susreo s Justinom Trudeauom i obratio se kanadskom parlamentu u Ottawi.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto sastat će se u petak sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom na marginama Opće skupštine UN, rekao je za mađarski javni televizijski kanal M1. Mađarska je glasno kritizirala sankcije EU-a Rusiji, ali je do sada podržavala sve dogovorene mjere.

Spor između Poljske i Ukrajine u pogledu uvoza žitarica neće znatno utjecati na dobre bilateralne odnose između dviju zemalja, rekao je u petak poljski predsjednik nastojeći ublažiti napetosti kada je posrijedi taj problem. 

Poljska je prošli tjedan odlučila produljiti odluku o zabrani uvoza ukrajinskog žita, što je poljuljalo odnose Kijeva sa susjednom zemljom, koju se smatralo jednom od najgorljivijih saveznica Ukrajine otkako ju je Rusija napala u veljači prošle godine.

"Mislim da je spor koji je nastao oko isporuke žitarica iz Ukrajine na poljsko tržište tek dio cjelokupnih poljsko-ukrajinskih odnosa. I ne vjerujem da to može znatnije na njih utjecati, stoga ovo moramo riješiti među sobom", rekao je na konferenciji predsjednik Andrzej Duda.

Slovačka, Poljska i Mađarska uvele su ograničenja na uvoz žitarica iz Ukrajine nakon što je izvršna vlast Europske unije odlučila da neće produljiti odluku o zabrani uvoza u te zemlje i ostale članice bloka, Bugarsku i Rumunjsku.

Te su zemlje tvrdile da se jeftina ukrajinska poljoprivredna roba, namijenjena uglavnom za tranzit dalje na zapad i prema lukama, prodaje lokalno, što njihovim poljoprivrednicima nanosi štetu. EU, koja je tu zabranu uvela u svibnju, u petak je dopustila da ona istekne nakon što je Ukrajina obećala da će pooštriti kontrole.

Predsjednik Volodimir Zelenski razljutio je svoje susjede kada je pred Općom skupštinom UN-a rekao da Kijev radi na očuvanju kopnenih ruta za izvoz žitarica, a da "politički igrokaz" nastao oko uvoza žitarica samo pomaže Moskvi.

Očekivalo se da će se Duda u New Yorku sastati sa Zelenskim, ali to se nije dogodilo.

Kada je od njega zatraženo da to komentira u četvrtak u intervjuu za privatnu televiziju TVN24, odgovorio je da je "atmosfera postala napeta" i da je ogorčen zbog riječi koje je izgovorio Zelenski.

No dodao je da su njih dvojica, "naravno", i dalje prijatelji te da se nada kako će s njim porazgovarati u četiri oka čim se za to ukaže prilika.

Ruska invazija na Ukrajinu smanjila je gospodarski rast i "znatno" potaknula inflaciju na cijelom kontinentu, objavila je Švicarska nacionalna banka. Zabrinjavajuće je što je upozoreno da gori učinci tek dolaze.

Gledajući utjecaj rata na gospodarstva Njemačke, Britanije, Francuske, Italije i Švicarske, banka je rekla da bi proizvodnja bila između 0.1% i 0.7% veća u četvrtom kvartalu 2022. da Rusija nije napala Ukrajinu. Njemačka je bila najteže pogođena i imala bi BDP 0.7% veći, a inflaciju 0.4% nižu.

Ujedinjeno Kraljevstvo je također teško pogođeno, s gospodarskim rezultatom smanjenim za 0.7%, a inflacija je rasla za 0.2% "Negativne posljedice rata vjerojatno će biti daleko veće u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, posebno u pogledu realnog gospodarstva", stoji u studiji banke. "Za jednu do dvije godine ovaj učinak će vjerojatno biti otprilike dvostruko veći", dodaje se.

Ruske vlasti su priopćile da je protuzračna obrana danas oborila još jedan projektil u blizini grada Bahčisaraja. Šef Krima Sergej Aksjonov kazao je da su krstareće rakete oborene iznad poluotoka, prenosi Reuters. 

Ukrajina i SAD dogovorili su se da će pokrenuti zajedničku proizvodnju oružja koja će omogućiti Kijevu da proizvodi sustave protuzračne obrane, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

>> Opširnije

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tijekom svog dnevnog obraćanja novinarima kazao je da je Rusija spremna na sve prijetnje iz Poljske, koju je opisao kao agresivnu zemlju.

>> Opširnije

Bjelorusija je priopćila da je započela petodnevne zajedničke vojne vježbe s Rusijom, javlja Reuters. 

Poljski predsjednik Andrzej Duda jučer je rekao da je spreman razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kao s prijateljem kako bi riješili napetu situaciju između svojih zemalja.

>> Opširnije

"U ruskim napadima na grad zapadno od Donjecka ozlijeđeno je 16 osoba. Jednu smo osobu izvukli ispod ruševina nakon dva udara koja su izazvala požar", kazao je Roman Padun, načelnik grada Kurahove. Kazao je da je masovno granatiranje oštetilo upravnu zgradu u Gostru i okolicu sela Ostrivske. Oštećeni su i dvadesetak višekatnica, automobili i garaže. 

Ruska protuzračna obrana je tijekom noći uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice, objavilo je danas rusko ministarstvo obrane. Jedna je bespilotna letjelica uništena u južnoj regiji Krasnodar, dok je druga presretnuta iznad Crnog mora u blizini jugoistočne obale okupiranog Krima, navodi se u priopćenju. Nije spomenuto je li bilo žrtava ili štete na objektima. 

Drugi teretni brod Aroyat napustio je ukrajinsku crnomorsku luku Čornomorsk nakon utovara žita, rekao je danas izvor iz industrije.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je sa suprugom Olenom Zelenskom stigao u Ottawu, glavni grad Kanade. To je prvi posjet Zelenskog toj zemlji od početka ruske invazije na Ukrajinu. 

Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta potpora ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.

Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta.

>> Opširnije

Najmanje 5000 domova ostalo je bez struje u ruskom gradu Tuli, javlja ruska režimska agencija RIA. Navodi se da je došlo do "hitnog nestanka struje" u gradskoj četvrti Zarečenski, ali nije naveden uzrok.

Prokremaljski medij SHOT također je objavio vijest - dodajući da je eksplozija izazvala prekid struje oko 22 sata po lokalnom vremenu. Dopisnik Kyiv Posta Jason Jay Smart podijelio je fotografiju s mjesta događaja, također napomenuvši da se čula eksplozija.

Izvještaji o eksploziji su neprovjereni i trenutno nije jasno što je uzrokovalo nestanak struje.

U ruskom napadu na Kurakhove zapadno od Donjecka u blizini ukrajinske istočne fronte ozlijeđeno je 13 osoba, uključujući jednu izvučenu ispod ruševina, priopćili su službeni izvori tog područja rano jutros.

>> Opširnije

Pregled jučerašnjih događaja pogledajte ovdje.